TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Lublin

ilustracija
LUBLIN, kraljevski dvorac, danas Muzeum Lubelskie

Lublin [lu'bl’in], glavni grad istoimenoga vojvodstva u istočnoj Poljskoj; 348 450 st. (2010). Leži 161 km jugoistočno od Varšave. Sačuvani su mnogi kulturnopovijesni spomenici: vijećnica iz XIV. st. (obnovljena 1787), dvorac iz XIV. st. (obnovljen 1826; muzej), katedrala (XVI. st.), dominikanski i karmelićanski samostan iz XVI. st., palača Sobieski (XVII. st.), gradska vrata iz XVIII. i XIX. st., građanske barokne zgrade i dr. Sveučilišta: katoličko (1918), M. Curie-Skłodowske (1944) i poljoprivredno (osnovano 1955); medicinska akademija Feliks Skubiszewski. Lublin je kulturno i industrijsko središte jugoistočne Poljske. Industrija poljoprivrednih strojeva, kamiona, piva, šećera, tekstila, cementa, prehrambenih i elektrotehničkih proizvoda. – Već u XII. st. značajno trgovačko i obrtničko naselje; od 1317. grad, od 1474. sjedište Lublinskoga vojvodstva. Od XV. do XVII. st. privredno i kulturno središte, na glasu po svojim sajmovima. God. 1569. ondje je bila sklopljena Lublinska unija, kojom je provedeno ujedinjenje Litve i Poljske. Tijekom ratova protiv Rusije i Švedske u XVII. st., a zahvaljujući i drugim općeeuropskim procesima, Lublin je izgubio prijašnju važnost. U trećoj diobi Poljske (1795) grad je pripao Habsburškoj Monarhiji, 1808. Varšavskomu vojvodstvu, a 1815 (do 1831) Kraljevini Poljskoj pod suverenitetom Rusije. Tek izgradnja željeznice 1877. i industrijski razvoj vratili su mu staro značenje. U I. svjetskom ratu bio je (1915–18) sjedište austro-ugarskoga vojnoga guvernera. Dana 7. XI. 1918. u Lublinu je bila formirana prva vlada neovisne Poljske. Za njemačke okupacije 1939–44. u predgrađu Lublina bio je podignut koncentracijski logor Majdanek. U grad je 24. VII. 1944. ušla Crvena armija. Od srpnja 1944. u Lublinu je djelovao Poljski komitet narodnog oslobođenja (tzv. Lublinski komitet), koji se 1. I. 1945. proglasio Privremenom vladom Poljske.

Citiranje:
Lublin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 26. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37354>.