Lesoto (engleski Kingdom of Lesotho; soto Muso oa Lesotho), država u južnoj Africi, okružena Južnoafričkom Republikom (duljina granice 909 km). Obuhvaća 30 355 km².
Prirodna obilježja
Lesoto najvećim dijelom leži u području visokoplaninskoga južnoafričkog ravnjaka prosječne visine 2300 do 3000 m (više od 80% teritorija leži na visini iznad 1800 m). Građen je pretežno od karbonskih pješčenjaka serije karroo (karu) koji su prekriveni debelim bazaltnim pokrovom, jako raščlanjenim na uske i duboko usječene riječne doline. Zbog jake erozije pokrov je mjestimice odnesen i na površinu su izbili pješčenjaci. Ravnjak je na istoku omeđen do 3482 m (Thabana Ntlenyana) visokim gorjem Drakensberg, a na zapadu planinskim lancima Maluti (do 3277 m) i Thaba Putsoa (do 3096 m). Zapadnije od gorja Maluti nalazi se predgorje visine od 1400 m (najniža točka Lesota, 1388 m, sutok je rijeka Oranje i Makhaleng; Lesoto je država s najvišom najnižom točkom na svijetu) do 2000 m, koje obuhvaća oko 1/4 površine te čini populacijsku i gospodarsku okosnicu zemlje.
Klima je u predgorju suptropska, sa srednjim temperaturama između 8 °C u srpnju (zima) i 21 °C u siječnju. Oborina (700 do 800 mm) ima uglavnom ljeti. U gorju zimi (svibanj–rujan) temperature padaju ispod točke smrzavanja, pa oborine (1500 mm na zapadu do 2000 mm na sjeveru) na planinama padaju u obliku snijega.
Središnje planinsko područje Lesota izvorište je mnogih vodenih tokova (oko 200), kojih se vode prema Highlands Water Projectu (izgradnja 5 brana i više od 100 km tunela) skreću k Južnoafričkoj Republici, prvenstveno Johannesburgu. Glavna je rijeka Oranje s pritokom Caledon.
Stepa prekriva 1/3 ukupne površine; planine su uglavnom pod pašnjacima, a na najvišim dijelovima prevladava kserofitna šikara. Šume prekrivaju samo oko 0,5% površine.
Stanovništvo
U Lesotu živi 1 876 633 st. prema popisu 2006., a 1 894 194 st. prema službenoj statistici 2011., s prosječnom gustoćom naseljenosti od 62,4 st./km² (2011). Najgušće je naseljeno predgorje na sjeverozapadu zemlje (niže od 1800 m), gdje na 1 km² živi 206 st./km² (predgorje obuhvaća 17% teritorija, a 56% stanovništva zemlje, 2011), dok u planinskom sjeveroistoku živi samo 21 st./km². Stanovništvo je Lesota među etnički najhomogenijim u Africi; Basuti ili Basotho (jednina Masuti/Masotho) čine 80,3% st., Zulu 14,4% (najviše ih je na istoku zemlje), a ostali 5,3%. Izvan zemlje, uglavnom u Južnoafričkoj Republici, živi oko 135 300 st., pretežito ekonomskih migranata. Stanovnici su po vjeri uglavnom kršćani (oko 91%), pretežito katolici te protestanti; pripadnika tradicionalnih vjerovanja ima 9,0%. Službeni su jezici soto (suti, sesoto, sotho) i engleski. Prema popisu stanovništva u Lesotu su 1966. živjela 969 634 stanovnika, 1986. godine 1 605 177 stanovnika, a 1996. godine 1 862 275 stanovnika. Porast broja stanovnika znatno se smanjio u posljednjih 15-ak godina, s 2,8% prosječno godišnje u razdoblju 1976–86. na 1,5% u razdoblju 1986–96. te na samo 0,1% u razdoblju 1996–2006., a u razdoblju 2006–11. iznosio je 0,2%. Prirodni priraštaj iznosi 12,0‰ (2011; 21,9‰ u 1995); stopa nataliteta od 27,5‰ (2011), iako u opadanju, znatno je iznad svjetskog prosjeka (20‰; afrički prosjek 36‰), kao i stopa mortaliteta od 15,5‰ (svjetski prosjek 8‰, a afrički 10‰). Smrtnost dojenčadi vrlo je visoka (94,0‰, 2011). Lesoto se ubraja u zemlje najugroženije HIV-om; prema procjeni UN-a 23% stanovništva zemlje zaraženo je HIV-om (2012), a godišnje od te bolesti umire oko 14 000 ljudi. Zbog smanjenoga nataliteta smanjuje se i udjel mlađega stanovništva (do 14 godina starosti, 33,3%, 2011), a raste udjel starijega stanovništva (65 i više godina, 8,1%, 2011). Očekivano trajanje života za žene rođene 2011. iznosi 45,3 godine, a za muškarce 39,4 godine. Ekonomski je aktivno 586 286 st. (2011), od čega je nezaposleno 8,5%. U poljoprivredi i ribarstvu radi 38,4% zaposlenog stanovništva, u rudarstvu, industriji i građevinarstvu 21,2%, a u uslužnim djelatnostima 40,4% (2011). Od građana Lesota koji rade izvan zemlje (najviše u Južnoafričkoj Republici), najviše ih je zaposleno u rudarstvu (30 790 stanovnika 2011., a 68 604 stanovnika 1999) te građevinarstvu. Nepismeno je 12,6% stanovništva starijeg od 15 godina (2011). Glavni je i najveći grad Maseru sa 178 345 st. (2011), nedaleko kojega se nalazi nacionalno sveučilište (osnovano 1975). Ostali su gradovi (2011) Teyateyaneng (61 578 st.), Maputsoe (48 243 st.), Mafeteng (30 602 st.) i Botha-Bothe (30 115 st.). U gradovima živi samo 23,7% stanovništva (2011).
Gospodarstvo
Prema procjenama Svjetske banke (2002), siromašno je oko 45% stanovništva. Stopa nezaposlenosti od 45% među najvišima je u svijetu; oko 35% radno sposobnih muškaraca zaposleno je na rudarskim i ostalim težim poslovima u Južnoafričkoj Republici. Gospodarski razvoj otežava i velik broj oboljelih od AIDS-a. God. 2002. vrijednost BDP-a bila je 5,5 milijarda USD; BDP po stanovniku iznosio je 2500 USD. U strukturi BDP-a poljoprivreda ima udjel od 18%, industrija 38% a usluge 44% (2002). U gospodarskoj ponudi i u izvozu prevladavaju poljoprivredni proizvodi, zatim drvo, vuna, tekstil i obuća, a razvija se turizam. Lesoto uvozi robu široke potrošnje, derivate, automobile, različitu opremu i dr. Prema udjelu u vanjskoj trgovini (oko 75%) glavni je partner Južnoafrička Republika. U sastavu je Južnoafričke carinske unije, s Namibijom, Svazijem, Bocvanom i Južnoafričkom Republikom. Od 1995. član je Svjetske trgovinske organizacije.
Promet
Od 2371 km cesta asfaltirano je 58% (2007). Planinski predjeli teško su dostupni; stanje je poboljšano u novije doba probijanjem cesta u sjevernom dijelu planinskoga područja radi provedbe hidrotehničkog sustava Highlands Water Project. Glavni grad Maseru prugom duljine 2,6 km povezan je s južnoafričkom željezničkom mrežom (Bloemfontein–Bethlehem). Međunarodna zračna luka Maseru (letovi preko zračne luke Johannesburg). Najbliža je morska luka Durban (željeznička pruga Blomfontein–Durban).
Novac
Novčana je jedinica loti (množina maloti, L ili M; LSL); 1 loti = 100 lisentea.
Povijest
Prvi tragovi ljudskoga djelovanja na području današnjega Lesota datiraju iz kamenoga doba. U kasno kameno doba na područje Lesota naselili su se domorodci Bušmani koji su se bavili lovom i skupljanjem. Starosjedioci Bušmani nastavali su Basuto (današnji Lesoto) do poč. XIX. st., kada su se preselili na područje današnje Južnoafričke Republike. Od pol. XVI. st. na područje današnjega Lesota prodiru Basuti, izdanak crnaca Bantu. Različita plemena Basuto ujedinio je Moshoeshoe I. (u. 1870) u snažan plemenski savez i 1831. zaustavio najezdu Zulua. Tražeći zaštitu od Bura, koji su, povlačeći se pred Britancima (1838–68), upadali u njihov teritorij iz republike Oranje, on je 1868. prihvatio brit. protektorat (pod imenom Basutoland). Priključeni 1871. južnoafr. pokrajini Kaapland, Basuti su dignuli ustanak (1878–81). Britanci su ih 1884. stavili pod izravnu upravu brit. visokoga komesara za Južnu Afriku, dok su mjesni poglavice dobili unutrašnju autonomiju. Južnoafrička Unija objavila je već 1909. da ima teritorijalne pretenzije prema Basutolandu, kojima Velika Britanija nije udovoljila.
Nakon II. svj. rata Basutoland je ostao brit. protektorat. God. 1959. postao je autonoman; 1960. na prijestolje je došao poglavica Moshoeshoe II. Nakon proglašenja parlamentarne monarhije (1965) održani su izbori na kojima je pobijedila Nacionalna stranka Basuta, a njezin vođa Leabua Jonathan postao je premijer. Neovisno Kraljevstvo Lesoto proglašeno je 4. X. 1966. Izbori održani 1970. bili su poništeni, a oporbena Kongresna stranka Basuta (BCP; predvodio ju je Ntsu Mokhehle) organizirala je prosvjede pa je uvedeno izvanredno stanje (na snazi je bilo do 1973). God. 1974. L. Jonathan uveo je jednostranački režim, pa je došlo do progona oporbenih vođa. Tijekom 1980-ih protiv vlasti djelovala je Oslobodilačka vojska Lesota (oružano je krilo BCP-a), a povremeni su bili upadi snaga Južnoafričke Republike u borbi protiv crnačkih oslobodilačkih pokreta. Državni udar izveden je 1986; nakon odbijanja da smanji kralj. ovlasti, 1990. Moshoeshoe II. otišao je iz zemlje, a njegov sin postao je kralj Letsie III. (državni udar ponovno je bio 1991). God. 1993. održani su slobodni izbori; premijer je postao N. Mokhehle. U kolovozu 1994. kralj Letsie III. pučem je preuzeo svu vlast, ali se povukao pred oporbenim i međunar. pritiscima; 1995. abdicirao je u korist svojeg oca Moshoeshoea II., a nakon njegove smrti 1996. ponovno postao kralj. Nakon izbora 1998. premijer je postao Pakalitha Mosisili (iz Kongresa za demokraciju Lesota); uslijedili su prosvjedi oporbe i nemiri, pa su radi uspostavljanja reda u pomoć bile pozvane snage iz Južnoafričke Republike i Bocvane. God. 2002. i 2007. P. Mosisili je bio reizabran na premijerski položaj. Od lipnja 2012. premijer je Thomas Motsoahae Thabane, lider Svebasutske konvencije. Društvenu stabilnost i dalje opterećuje gospodarska nerazvijenost i velika raširenost AIDS-a.
Politički sustav
Prema Ustavu od 2. IV. 1993. Lesoto je ustavna, parlamentarna monarhija. Kralj je ustavni monarh, on je poglavar države, simbol nac. jedinstva, ima protokolarne obveze u vanj. i unutar. životu zemlje, sudjeluje u izvršnoj vlasti. Izvršnu vlast obavlja vlada, koja odgovara parlamentu. Zakonodavnu vlast ima dvodomni parlament, koji čini Senat s 33 zastupnika (22 su poglavice i 11 imenuje većinska stranka) i Nacionalna skupština koja ima 120 zastupnika, što ih građani biraju na općim, izravnim i tajnim izborima. Pravo glasa je opće i jednako za sve građane s navršenom 21 godinom života. Sudbenu vlast obavljaju osnovni i običajni (tradicionalni) sudovi te prizivni sudovi, Visoki sud ima najvišu sudbenu vlast u zemlji, predsjednika Suda imenuje monarh. Država je administrativno organizirana u 10 kotareva. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 4. listopada (1966).
Političke stranke
Nacionalna stranka Basota (Basotho National Party – akronim BNP), osnovana 1959., konzervativna je stranka. Bila je na vlasti 1965–86. Zabranjena je za vladavine vojne hunte (1986–91), a u oporbi je nakon izbora 2002. Članica je Demokratske unije Afrike. Kongres za demokraciju Lesota (Lesotho Congress for Democracy – akronim LCD), osnovan 1997. Nastao je rascjepom u Kongresnoj stranci Basota. Pobijedio je na izborima 1998. i 2002.