Lausanne [loza'n], grad i upravno središte kantona Vauda na sjevernoj obali Ženevskoga jezera, zapadna Švicarska; 135 629 st. (2015). Poznato turističko, trgovačko-bankarsko i kulturno središte (mnogobrojni muzeji, galerije, sveučilište, osnovano 1890) i sjedište Međunarodnog olimpijskog odbora (1993. osnovan i Olimpijski muzej) te znanstvenoistraživačkih instituta. Razvijene su prehrambena (Nestlé), duhanska, kemijska, elektronička i optička industrija, precizna mehanika, proizvodnja telekomunikacijske opreme te izdavaštvo. Od arhitektonski vrijednih građevina ističu se ranogotička katedrala (XIII. st.), kasnogotička crkva St. François (XIII–XIV. st.) i gradska vijećnica (XVII. st.). – Područje Lausanne bilo je naseljeno već u prapovijesno doba. Prvo naselje izgradili su Kelti na obali jezera, u današnjoj gradskoj četvrti Vidy. Na mjestu keltskog naselja Rimljani su 15. pr. Kr. podignuli utvrđenu naseobinu i nazvali ju Lousona. Nakon provale Alemana, stanovnici su napustili antički grad i na obližnjem brežuljku sagradili današnju Lausanneu. God. 590. ona je postala biskupsko sjedište. Svjetovnu vlast nad gradom preuzeo je u XI. st. biskup, koji je 1125. stekao status kneza izbornika Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. Tijekom srednjega vijeka Lausanne je bila glavno političko i gospodarsko središte šire regije. God. 1536. osvojio ju je grad Bern. Pod bernskom je vlašću Lausanne bila do 1798., kada je ušla u sastav Napoleonove Helvetske Republike. Od 1803. njezina je prijestolnica, a nakon Bečkoga kongresa 1814. prijestolnica kantona Vaud.
U Lausannei su potpisana dva značajna međunarodna mirovna ugovora: između Italije i Osmanskoga Carstva (18. XII. 1912) nakon Tripolitanskoga rata (1911–12) te između Turske i saveznika iz I. svjetskoga rata (24. VII. 1923), kojim su revidirane odluke mirovnog ugovora iz Sèvresa (11. V. 1920). U lipnju i srpnju 1932. u Lausannei je bila održana Konferencija između Njemačke i bivših saveznika iz I. svjetskoga rata koja je okončala njemačka plaćanja ratnih reparacija.
