struka(e):

Arapska pustinja, pustinja u jugozapadnoj Aziji, zauzima gotovo cijeli Arapski poluotok; obuhvaća oko 2 300 000 km² i poslije Sahare najveća je u svijetu. Na nju se na sjeveru nadovezuje Sirijska pustinja. Veći dio pustinje leži unutar granica Saudijske Arabije, a manji u Jordanu, Iraku, Kuvajtu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Omanu i Jemenu. Pijeskom je prekrivena 1/3 pustinje (Nefud, Dahna i Rub al-Hali). Usamljena gorja položena su rubno. Dnevne temperaturne razlike veće su od godišnjih; dnevna temperatura ljeti doseže do 54 °C, a noću pada ispod 0 °C. Godišnja količina oborina manja je od 100 mm. Dva puta na godinu puše suhi sjeverni i sjeverozapadni vjetar šamal. Mnogobrojne su suhe doline povremenih vodenih tokova (vadi). Arapska pustinja naseljena je od pleistocena (prije 1,6 milijuna godina). Naseljavaju je beduini nomadi koji se bave uzgojem ovaca, deva i konja. Prevladava oskudna kserofitna vegetacija, a u oazama datulja, žitarice (pšenica, proso, riža), voće (agrumi), lucerna, rajčica, lubenica, dinja i dr. Bogata ležišta nafte, kositra i fosfata. Oko 4/5 pustinje prohodno je za motorna vozila.

Citiranje:

Arapska pustinja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/arapska-pustinja>.