Apenini

ilustracija
APENINI
ilustracija1ilustracija2

Apenini, planinski masiv u Italiji; pruža se duž Apeninskoga poluotoka u duljini od 1350 km. Na sjeverozapadu se spaja s Alpama. Građen je od škriljevaca, lapora, pješčenjaka i vapnenaca nabranih u toku alpske orogeneze; u višim su dijelovima tragovi pleistocenske glacijacije. Na zapadnoj, od starijih stijena građenoj strani, ima ostataka snažna tercijarnog i pleistocenskog vulkanizma: vulkani (Vezuv), solfatare, fumarole, topla vrela i dr. Apenini se sastoje iz Sjevernih (Monte Cimone, 2165 m), Srednjih (Corno Grande, 2914 m, najviši vrh cijelog masiva) i Južnih (Serra Dolcedorme, 2267 m). Južni Apenini protežu se do Mesinskoga prolaza i nastavljaju na Siciliji. Ležišta bituminoznih škriljevaca, boksita; debele naslage mramora. Znatne su klimatske razlike između istočnih i zapadnih padina; na zapadu godišnja količina oborina iznosi 1000 do 2000 mm, a na istoku 600 do 800 mm. Apenini su izvorišno područje mnogih kratkih vodenih tokova. Najniži su dijelovi gorja pretežno pod kulturama. Na nižim pristrancima rastu hrast, bukva i kesten. Viša su staništa pod grmljem i pašnjacima. Preko Apenina vode mnoge ceste i željezničke pruge. Najvažniji su i prometno najživlji prijevoji između Genove i Pijemonta i Lombardije (Giovi, 472 m apsolutne visine; cesta i 8294 m dug tunel) te između Emilije Romanje i Toskane (Futa, 903 m; cesta i zapadno od nje poznati Apeninski tunel dug 18 510 m).

Citiranje:
Apenini. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 25. 5. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3282>.