struka(e): geografija, opća

Kizilkum (Kyzylkum [kɨzɨlku'm]), pustinjski pješčani kraj u sr. Aziji, jugoistočno od Aralskoga jezera, između Sir-Darje na sjeveroistoku i Amu-Darje na jugozapadu, Uzbekistan i Kazahstan; obuhvaća oko 300 000 km². Valovita ravnica, nagnuta prema sjeverozapadu s osamljenim planinskim masivima (Aktan 922 m); na jugu je omeđena dolinom Zeravšana i gorjem Naratan. U sjeverozapadnom dijelu tlo je slano (taloženje soli koju donosi vjetar iz slanog, isušenoga područja Aralskoga jezera). Klima je kontinentalna s malom količinom oborina (100 do 200 mm) i velikim kolebanjima temperature (ljeti do 44 °C, zimi do –40 °C). Oskudna travna vegetacija i grmlje. Stočarstvo (prevladava uzgoj karakulskih ovaca). U zapadnom i sr. dijelu Kizilkuma, oko arteških bunara, gdje podzemna voda izbija na površinu, razvile su se manje oaze. Na jugu se iskorištavaju bogata ležišta prirodnoga plina (Gazli nedaleko od Buhare). Ležišta zlatonosne rude (Muruntau). Regionalno je središte Tamdibulak.

Citiranje:

Kizilkum. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/kizilkum>.