STRUKE:

antisepsa

antisepsa (anti- + grč. σῆψıς: gnjilenje), skup postupaka za uništavanje mikroorganizama na površini tijela (koža, sluznice, rane) u tkivima i na predmetima radi sprječavanja infekcija. L. Pasteur otkrio je (1861) da su uzročnici mnogih bolesti mikroorganizmi iz vanjskoga svijeta, a engleski kirurg J. Lister počeo se (1866) pri liječenju rana i pri operacijama služiti 5%-tnom otopinom karbolne kiseline (fenola). Tako u drugoj polovici XIX. st. nastaje u kirurgiji doba antisepse, koja je bila općenito prihvaćena i spasila velik broj ljudskih života. Otada se za uništavanje patogenih mikroorganizama na površini tijela upotrebljavaju različita kemijska sredstva (npr. kalijev permanganat, vodikov peroksid, borna kiselina, jodna tinktura, razrijeđeni alkohol, srebrni nitrat i dr.); kako te tvari (antiseptici) često oštećuju i zdravo tkivo, njihovu izravnu primjenu na rane djelomično su zamijenile fizikalne metode za sprečavanje infekcija. (→ asepsa; sterilizacija)

Citiranje:
antisepsa. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 25. 5. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3111>.