TRAŽI DALJE:
STRUKE:

karotenoidi

karotenoidi (karoten < franc. carotène, od carotte: mrkva + -id), skupina prirodnih žutih, narančastih i crvenih pigmenata vrlo raširenih u prirodi, posebno u tamnozelenome lisnatom povrću te u žutonarančastome voću i povrću. Poznato ih je više od 700, od kojih se 50 može apsorbirati i metabolizirati u ljudskom organizmu. Smatra se da imaju preventivan učinak na karcinogenezu. Po kemijskoj su građi alifatski ili alifatsko-aliciklički ugljikovodici ili njihovi kisikovi derivati s politerpenskom strukturom i s mnogobrojnim konjugiranim dvostrukim vezama. Većina karotenoida ima u molekuli 40 ugljikovih atoma. Dobivaju se iz prirodnih materijala ekstrakcijom otapalima i kromatografskom adsorpcijom. Najznačajniji je spoj u toj skupini karoten (β-karoten, C40H56), redoviti pratilac klorofila u zelenim biljkama; ima ga i u mnogim cvjetovima i plodovima, u mrkvi, a u jetri se pretvara u vitamin A. Ksantofil (C40H56O2) žuti je pigment (jesenska žuta boja lišća) koji se nalazi u biljnim kloroplastima, likopen (C40H56) daje crvenu boju rajčici i lubenici, fukoksantin i rodoksantin nalaze se u smeđim i crvenim algama.

Citiranje:
karotenoidi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 30. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30645>.