struka(e):
ilustracija
KARANTANIJA, Velika Karantanija 976-1002.

Karantanija, povijesna pokrajina u Istočnim Alpama, s približnim granicama na rijekama Dravi, Zilji i Aniži (Enns), nastanjena u ranome sr. vijeku Karantancima, predcima Slovenaca. Najkasnije od 626. pa do 658. bila je dio slavenskog plemenskog saveza na čelu sa Samom, a nakon raspada saveza približno do 745. samostalna kneževina i prva slovenska državna tvorevina sa središtem u Krnskom gradu (civitas Carantana). Za vladavine posljednjega neovisnoga kneza Boruta, Karantanija je postala (oko 745) vazalna plemenska kneževina s unutrašnjom samoupravom u sastavu franačke države; do početka IX. st. imala je svoje domaće knezove. U drugoj polovici VIII. st., za vladavine Gorazda i Hotimira, provodilo se u Karantaniji pokrštavanje, os. nakon ustanka protiv Franaka 769–772. Oko 820. potpala je Karantanija kao grofovija (na čelu s franačkim grofom) pod izravnu vlast Franaka. Pri reorganizaciji države uključena je u Istočnu marku, koja je Verdunskim ugovorom 843. ušla u sastav istočnofranačke države (Njemačke). Karantanija se potkraj IX. st. razvila u posebno vojvodstvo koje je obuhvaćalo susjednu grofoviju uz Savu te Donju i Gornju Panoniju. Prodor Madžara sveo je teritorij vojvodstva na njegovu jezgru, koja je personalnom unijom bila povezana s Bavarskom. Prilikom obnavljanja njemačke vlasti nad susjednim pokrajinama s ponovno osamostaljenim Karantanskim Vojvodstvom (976) sjedinjene su susjedne marke – Karantanska, Podravska, Savinjska, Kranjska, Istarska, Furlanska i Veronska krajina, te nekoliko grofovija na Muri i Aniži. Te su zemlje bile sjedinjene u Veliku Karantaniju koja je obuhvaćala gotovo cijelo područje današnje Slovenije. U XI. i XII. st. pojedine su se krajine postupno osamostalile pa su bile izravno podređene njemačkom kralju. Kranjska i Savinjska krajina sjedinile su se oko polovice XI. st. u Veliku Kranjsku. Karantanskoj krajini, koja je oko 1000. bila u posjedu obitelji Eppenstein, pripojeno je porječje Mure, a 1147. Podravska krajina. Poslije je Karantanska krajina nazvana Štajerskom po bavarskim grofovima Traungau od Steiera, u posjedu kojih je bila od 1055. U užoj Karantaniji (Koruškoj) vojvodska je čast zadugo ostala nasljedna. Ustoličenje vojvodâ obavljalo se po posebnom obredu. (→ gosposvetsko polje)

Citiranje:

Karantanija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/karantanija>.