TRAŽI DALJE:
STRUKE:

kambij

kambij (srednjovj. lat. cambium), embrionalno ili tvorno tkivo (meristem), koje se razvija u obliku šupljeg valjka u stabljici i korijenu golosjemenjača, višegodišnjih drvenastih dvosupnica i nekih jednosupnica. Kada je potpuno razvijen, kambij se na poprečnom prerezu stabla vidi kao koncentrični prsten. Građen je od živih, nježnih stanica koje su ispunjene plazmom i obično imaju oblik produljenih plosnatih prizama s obostrano, poput dlijeta, zaoštrenim krajevima. Stanične su im jezgre razmjerno velike, a celulozne stijenke tanke. Kambijski se prsten zameće u stabljici golosjemenjača i dvosupnica između ksilema i floema žila, koje su poredane u krugu, te u zrakama srčike koje teku između žila. U korijenu se kambij zameće u drvnom parenhimu (→ tkivo, biljno) radijalne žile. Zbog zaobilaženja ksilema i floema ima u početku, na poprečnom prerezu korijena, zvjezdast oblik, a tijekom kasnijega rasta poprima oblik prstena. U nekih drvolikih jednosupnica iz por. ljiljana (npr. u rodova Dracaena, Cordyline, Yucca, Aloë) kambijski se prsten zameće u stabljici u parenhimu primarne kore, a u korijenu je potpuno razvijen samo u roda Dracaena.

Stanice kambijskoga prstena dijele se samo u tangencijalnom smjeru te stvaraju radijalne nizove stanica. Stanice koje kambijski prsten razvija s jedne strane prema van, a s druge prema unutra, rastu i diferenciraju se, stvarajući prema unutra drvo, a prema van koru. Tako biljni organi sekundarno rastu u debljinu, pa se djelatnost kambija s porastom debljine (npr. stabla) pomiče prema van, a opseg kambijskoga plašta, kao i svih tkiva izvan njega, mora se stalno povećavati. Taj se proces naziva dilatacijom.

Citiranje:
kambij. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 23. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30042>.