kalcij

kalcij (lat. calx, genitiv calcis: vapno), simbol Ca (lat. calcium) kemijski element iz skupine zemnoalkalijskih elemenata (atomski broj 20, relativna atomska masa 40,08). Peti je po redu po zastupljenosti u Zemljinoj kori, nalazi se u prirodi samo u spojevima, osobito kao karbonat, CaCO3 (vapnenac, kreda, mramor) i kalcijev magnezijev karbonat, CaCO3 · MgCO3 (dolomit), koji izgrađuju cijele planine. Kalcij je biogeni element koji se u obliku karbonata nalazi u ljuskama jaja, u ljušturama i kosturima mnogih morskih organizama, u biserju i koraljima, a kao hidroksiapatit u zubima i kostima. Prvi ga je priredio u elementarnome stanju H. Davy 1808. Elementarni kalcij sjajan je, mekan, srebrnobijeli metal, koji polako reagira s kisikom, vodenom parom i dušikom iz zraka. Znatno je slabije reaktivan od natrija, reagira s vodom, alkoholima i razrijeđenim kiselinama, halogenim elementima, borom, sumporom, ugljikom i fosforom, u spojevima je dvovalentan. Proizvodi se u malim količinama, pretežito termičkom redukcijom vapna s aluminijem u visokome vakuumu. Ograničene je uporabe; rabi se u metalurgiji kao sredstvo za dezoksidaciju bakra, nikla, čelika, kao redukcijsko sredstvo pri dobivanju kroma, torija, uranija i drugih metala, kao sastojak nekih slitina s posebnom namjenom, npr. slitine s olovom za izradbu kabela, jer olovu povećava tvrdoću.

Kalcijevi spojevi

tehnički su vrlo važni. Kalcijev karbonat, CaCO3, služi za proizvodnju kalcijeva oksida, hidroksida, klorida, sode, keramike, stakla, papira, boja, gume, plastike, praška za pecivo, lijekova, kozmetičkih proizvoda i kao reagens u analitičkoj kemiji. Kao vrlo čist i proziran kristal (kalcit, dvolomac), rastavlja zraku svjetlosti u dvije polarizirane zrake i rabi se za izradbu optičkih sprava (Nicolove prizme). Kalcijev oksid (CaO, živo vapno), hidroksid (Ca(OH)2, gašeno vapno) i kalcijev sulfat (CaSO4) služe u proizvodnji građevnoga materijala (cement, opeka, žbuka), keramike, stakla, papira, boja, gume, plastike, za mekšanje vode, kao insekticidi i fungicidi. Kalcijev klorid, CaCl2, sastojak je rashladnih otopina (antifriz) i sredstvo za sušenje, kalcijev hipoklorit, Ca(OCl)2, služi za bijeljenje i dezinfekciju, kalcijev karbid, CaC2, za dobivanje acetilena, kalcijev cijanamid, CaCN2, kao umjetno gnojivo uz kalcijeve fosfate i kalcijev nitrat, Ca(NO3)2. Kalcijev hidrogensulfit, Ca(HSO3)2, rabi se u proizvodnji papira. Prirodna voda koja sadrži kalcijev bikarbonat, Ca(HCO3)2, klorid i sulfat tvrda je voda. Kalcij je potreban živim organizmima.

Biološko značenje kalcija

Kao esencijalni makroelement i najzastupljeniji metal u ljudskome tijelu uglavnom je vezan u kostima i zubima (99%). Ostatak od 1% kola krvnim optokom, gdje je kalcij važan za kontrakciju srca i ostaloga mišićja, za podražljivost živčanoga sustava, lučenje različitih hormona i djelovanje enzima u tijelu, a promet kalcija u organizmu reguliraju tiroidna i paratiroidna žlijezda. Manjak kalcija u krvi uzrokuje grčeve muskulature (tetanija), a manjak u kostima osteoporozu, odn. rahitis u djece. Neki su kalcijevi spojevi lijekovi protiv krvarenja i alergijskih bolesti.

Citiranje:
kalcij. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 6. 8. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29869>.