struka(e):
Halkokondil, Laonik
bizantski povjesničar
Rođen(a): Atena, oko 1423. ili oko 1430.
Umr(la)o: ?, oko 1490.

Halkokondil, Laonik (Halkondil, grčki Λαόνıϰος ὁ Χαλϰοϰονδύλης, Laónikos ho Khalkokondýlēs, latinizirano Laonicus Chalcocondyles), bizantski povjesničar (Atena, oko 1423. ili oko 1430?, oko 1490). Nakon neuspjela pokušaja rušenja vlasti obitelji Acciaiuoli u Ateni, otac mu je morao prijeći u Mistru, gdje je Halkokondilu učiteljem bio Juraj Gemist Pleton. Prema pisanju Teodora Spanduna, Halkokondil je neko vrijeme bio u službi sultana Murata II. Suvremenik je pada Carigrada (1453) i Trapezunta (1461). Napisao je 1480-ih Opisivanje povijesti (Ἀποδείξεıς ἱστορıῶν), kratak pregled svjetske povijesti od starih Asiraca do postanka Osmanskoga Carstva. Do 1298. događaji su prikazani sažeto, a otada do 1463. prikaz je detaljniji i odnosi se na bizantsku povijest. Osobitu je pozornost poklonio razdoblju slabljenja Bizantskoga Carstva i jačanja osmanske države, a završio ga je osmanskim zauzimanjem Lemna 1463. Halkokondil je u bizantsku historiografiju unio novu temu – širenje Osmanskoga Carstva. Djelo mu sadržava i promišljanja o povijesti europskih zemalja s kojima su Osmanlije dolazili u dodir (Njemačka, Ugarska, Rusija, Poljska, Češka, Pruska te Genova i Španjolska). Također donosi podatke o Bosanskom Kraljevstvu i njegovoj propasti 1463. Napušta tradicionalnu bizantsku isključivost te Bizantince ne naziva »Romejima« (Rhōmaĩoi) nego »Helenima« (Héllēnes), a carem (basileús) naziva i rimsko-njemačkog cara i sultana. Za razliku od svojih prethodnika, Halkokondil na sudbinu balkanskih država gleda sa suosjećanjem, a prema njihovu stanovništvu ne skriva naklonost. Uzori su mu Herodot i Tukidid.

Citiranje:

Halkokondil, Laonik. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/halkokondil-laonik>.