TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Haarlem

Haarlem [ha:'rlεm], glavni grad pokrajine Noord‑Holland, Nizozemska; 151 853 st. (2012). Leži 19 km zapadno od Amsterdama, na rijeci Spaarne, ispresijecan mnogim kanalima. Među najznamenitije graditeljske spomenike ubrajaju se crkva Groote ili St. Bavo Kerk iz XIV–XV. st., gradska vijećnica iz XIII. st. (pregrađena u XVII. st.), crkva Niuwe Kerk (XVII. st.) i katedrala St. Bavo (1898–1906). Visoke škole; muzej Fransa Halsa i Telersov muzej (osnovan 1778., najstariji u Nizozemskoj). Brodogradnja, industrija strojeva, tekstila, kemijskih, farmaceutskih i prehrambenih proizvoda. Stara izdavačka djelatnost. Haarlem je središte cvjećarstva (trgovina lukovicama, osobito tulipanima). Kraj Haarlema nalazi se industrijski park Waarderpolder. Plovnim je kanalima povezan s Amsterdamom i Leidenom, a preko Spaarne sa Sjevernim morem (Nordseekanalom). – Prvi se put spominje u X. st.; gradsku povelju podijelio mu je 1245. grof Holandski. Haarlem je sudjelovao u ustanku sjevernih nizozemskih pokrajina protiv Španjolske (1568–81) i sedam se mjeseci odupirao španjolskoj opsadi, pa su zbog toga građani nakon kapitulacije bili izloženi odmazdi (više od 4000 ubijenih). Od 1577. bio je ponovno pod grofovima Holandskima; 1581. uključen u Ujedinjenu Nizozemsku. U XVII. st. nastupilo je zlatno doba u gospodarskom i kulturnom razvoju Haarlema, poznatoga po brodogradnji, pivarstvu i proizvodnji sapuna. Hugenoti iz Francuske uveli su proizvodnju svile, čipaka i damasta, po čemu je grad bio glasovit i u XVIII. st. U XVII. st. istaknuto središte nizozemskog slikarstva; ondje su djelovali F. Hals i J. van Ruisdael. God. 1795–1815. bio je pod upravom Francuske. U II. svjetskom ratu, od 1940., Haarlem je bio pod njemačkom okupacijom; oslobodile su ga kanadske postrojbe u prosincu 1944.

Citiranje:
Haarlem. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 26. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23963>.