Falkland

Falkland [fɔ:'klənd] (španjolski Islas Malvinas [i'slas malβi'nas]), otočje u jugozapadnome dijelu Atlantskog oceana, istočno od Magellanova prolaza, prekomorski posjed Velike Britanije; 12 173 km², 3398 st. (2016). Leži 483 km sjeveroistočno od krajnjega južnog rta Južne Amerike. Otočje obuhvaća dva velika otoka (East i West Falkland) i oko 770 otočića. Građeno je od paleozojskih (pretežno devonskih) stijena. Otoci su brdoviti; najviši vrh Mount Usborne na otoku East Falkland (705 m). Opora klima pod utjecajem je hladne Falklandske struje; srednja godišnja temperatura iznosi 5,6 °C, a kreće se od 21,9 °C u siječnju do –5,0 °C u srpnju. Godišnja količina oborina 345 do 625 mm. Zbog jakih zapadnih i južnih vjetrova otoci nemaju šumskoga pokrova; pokriveni su travnjacima, vrištinama i tresetištima (od 150 biljnih vrsta 26 ih je endemičnih). Falkland je obitavalište 64 vrste ptica (pingvini, albatrosi i dr.), morževa, tuljana i dr. Glavni su izvori prihoda ribarstvo, ovčarstvo (0,7 milijuna ovaca, 2007), tiskanje maraka, turizam i dr. Ležišta zlata i kimberlita, a u podmorju nafte. U najvećem gradskom i lučkom središtu Stanleyju (East Falkland) živi 2634 st. (78% ukupnoga stanovništva); ostala naselja: Goose Green, Port Howard, Fox Bay. Međunarodna zračna luka Mount Pleasant (East Falkland) ujedno je i vojna baza. Novčana je jedinica falklandska funta (Falkland pound; FKP; FK£); 1 FKP = 100 penija (pence).

Povijest

Falkland je otkrio vjerojatno John Davis 1592; prvi se 1690. na otoke iskrcao engleski kapetan John Strong i prozvao ih Falklandskim otocima (u čast vikontu Luciusu Caryju Falklandu). Francuski pomorci iz St.-Maloa zaposjeli su Istočne Falklande 1764. i otočje nazvali po svojem gradu, Isles Malouines, španjolski Islas Malvinas. God. 1765. na Zapadne Falklande došli su Britanci, a 1770. vlast su preuzeli Španjolci. Britansko-španjolski vojni sukob oko Falklanda završio je 1774. prepuštanjem otočja Španjolskoj. Nakon osamostaljenja Argentine od Španjolske, ona je proglasila Falkland svojim područjem (1820), a Velika Britanija zauzela je Falkland 1833. Od toga doba datiraju pretenzije Argentine, koja se smatra španjolskom nasljednicom, na otočje Falkland. Od 1892. otočje ima status britanske kolonije. Za I. svjetskog rata 8. XII. 1914. vodila se pomorska bitka na jugoistoku Falklandskih otoka između njemačke eskadre pod zapovjedništvom viceadmirala Maximiliana Speea i britanske eskadre pod zapovjedništvom admirala Frederica Dovetona Sturdeeja. Potopljeni su svi njemački brodovi, među kojima i oklopni krstaši Scharnhorst i Gneisenau. Spasila se samo laka krstarica Dresden, koja se sklonila u jedan zaljev Ognjene Zemlje i zatim na otočje Juan Fernández u Tihom oceanu, gdje ju je potopila vlastita posada, pošto su je pronašli britanski brodovi. Pobjedom kod Falklandskih otoka britanska mornarica ponovno je zagospodarila morem.

Falklandski rat

Falklandski rat, vođen je između Velike Britanije i Argentine od 2. travnja do 14. lipnja 1982. nakon neuspjelih pregovora o prijenosu suvereniteta nad Falklandskim otočjem. Argentinsku vojnu invaziju na Falklande (2. travnja) i na otoke Južna Georgia (3. travnja) osudilo je Vijeće sigurnosti UN-a. Posredovanjem SAD-a, Perua i UN-a neuspješno se pokušavalo sporazumno riješiti problem, a Europska je zajednica Argentini uvela ekonomske sankcije. Glavnina britanskih snaga s oko 6000 vojnika isplovila je 5. i 6. travnja iz Velike Britanije prema Falklandima. Na putu od oko 13 000 km logistički oslonac i baza bio im je otok Ascension. Britanske snage porazile su argentinske na otocima Južna Georgia (25. do 26. travnja), a na Falklandima u borbama vođenima kod San Carlosa (21. svibnja), Goose Greena (28. svibnja) i kod Stanleyja (13. do 14. lipnja). U Falklandskom ratu poginulo je oko 250 Britanaca i oko 650 Argentinaca. Ratni ishod rezultirao je u Argentini padom predsjednika L. Galtierija, dok je u Velikoj Britaniji učvrstio položaj premijerke M. Thatcher. Međudržavni odnosi normalizirani su u polovicom 1990-ih. (→ argentina)

Citiranje:
Falkland. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 24. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18916>.