TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Epir

Epir (Ipiros, novogrčki Ήπειρος, Ḗpeiros [i'piros]), regija u sjeverozapadnoj Grčkoj; obuhvaća 9203 km² s 336 856 st. (2011). Epir je planinsko područje (Smolikas, 2637 m) između Jonskoga mora na zapadu i planinskoga lanca Pinda na istoku. Uglavnom je građeno od vapnenca. U primorju se uzgajaju maslina i agrumi, a u unutrašnjosti žitarice (uglavnom kukuruz) i duhan. Stočarstvo (ovce, koze); ribarstvo. Turizam. Upravno je središte Janjina, a luka Igumenica (Ēgoumenítsa). – Naziv Epir potječe od grčke riječi ἤπεıρος (kopno, kontinent). Taj je naziv obuhvaćao u starome vijeku zapadnu obalu kopnene Grčke sjeverno od Patraskoga zaljeva, za razliku od susjednog otočja u Jonskome moru. – Naseljen od paleolitika, Epir je potkraj II. tisućljeća pr. Kr. bio izložen invazijama Dorana. U IV. st. pr. Kr. nastao je savez epirskih plemena, zatim kratkotrajno kraljevstvo pod Pirom I. (306. do 302. pr. Kr.) sa središtem u Ambrakiji. Dugo samostalan, bio je uvučen u Treći makedonski rat (171. do 168. pr. Kr.) i najposlije potpao pod Rimljane (146. pr. Kr.). Epir je u ranome srednjem vijeku pripao Bizantskomu Carstvu. Nakon stvaranja Latinskoga Carstva u Carigradu (1204), u Epiru je samostalnu despotovinu organizirao Mihael I., član bizantske dinastije Angela, a pod njegovim bratom Teodorom I. (1215–30) despotovina je dosegnula vrhunac moći. U XIV. st. Bizant je slomio otpor Epira – snažan zbog povezanosti s Anžuvincima – i pripojio ga. Poslije je Epir zakratko dio srpskoga Dušanova carstva; u XV. st. kratko je bio samostalan, a onda potpao pod osmansku vlast (1435). Nakon oslobođenja od Osmanlija jugoistočni dio Epira pripao je Grčkoj (1834., 1884). Nakon Prvoga balkanskog rata, odlukom Londonske konferencije (1913) pridružen mu je i jugozapadni dio, a sjeverni je dio Epira dodijeljen novoosnovanoj Albaniji; na objema stranama ostale su velike nacionalne manjine. U II. svjetskome ratu Epir je bio poprište borba između Grka i Talijana.

Citiranje:
Epir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 22. 1. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18138>.