elementi strojeva

elementi strojeva, u užem smislu, gotovi, ugradivi dijelovi stroja za izradbu kojih nije potrebno montažno spajanje, a to znači da se u pravilu ne sastoje od većeg broja dijelova (npr. vijci, matice, zatici, klinovi i dr.). U širem smislu, elementi strojeva određeni su sklopovi (montažne jedinice) koji tvore rastavljivu ili nerastavljivu cjelinu nastalu spajanjem određenog broja strojnih dijelova (npr. kuglični ležaji, spojke i dr.). Cjelina koja nastaje spajanjem sklopova ili sklopova sa strojnim dijelovima naziva se grupa.

Nesavršenost čovjeka, strojeva, alata i materijala uzrokuju u proizvodnji elemenata strojeva veća ili manja odstupanja od temeljnih standardnih (nazivnih) mjera. Namjena elemenata strojeva često je takva da su kod njih odredbe o dopuštenim odstupanjima (tolerancije) posebno važne i da su strože nego za većinu drugih proizvoda.

Kod elemenata strojeva redovito se određuje tolerancija samo onih mjera kojih bi netočnosti mogle ometati ispravnost njihove funkcije i mjera o točnosti koje ovisi izmjenljivost dijelova bez međusobnoga prilagođivanja. Konstruiranje nekog elementa (dijela) stroja sastoji se obično od skiciranja i proračunavanja. Kada je konstruktor donio odluku o materijalu od kojeg će dio biti izrađen, a na temelju svojega i tuđeg iskustva te mogućih prethodnih eksperimenata, on će izraditi načelnu skicu dijela prema funkciji koju će taj dio obavljati; na temelju te skice on utvrđuje »opasne presjeke« dijela, tj. one presjeke koji su izvrgnuti najvećim naprezanjima i, prema tome, najvećoj opasnosti od loma. Prema silama za koje konstruktor zna da će u tim presjecima djelovati kada taj dio bude u funkciji kao element jednog određenog stroja (bilo da ih je izračunao ili su pokusima utvrđene), on uz pomoć znanosti o čvrstoći izračunava izmjere opasnih presjeka. Kada su mu te izmjere poznate, on već može oblikovati cijeli element, tj. skicirati ga birajući mu oblik i ostale izmjere tako da se element uklapa u stroj, da se može što lakše i što ekonomičnije proizvesti, što lakše izmijeniti, čistiti, da udovoljava također estetskim zahtjevima i dr. Tada slobodno izabrane izmjere provjerava računom čvrstoće kako element ne bi nigdje bio ni poddimenzioniran ni nepotrebno predimenzioniran. Prema rezultatima takvih provjera oblik se elementa gdjekad mora modificirati i više puta.

Citiranje:
elementi strojeva. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 26. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17687>.