struka(e):
ilustracija
ELEKTRIČNO BROJILO, indukcijsko brojilo: 1. naponski magnet, 2. jezičac za amortiziranje naponskog pregona, 3. osovina rotora, 4. zastavica za amortiziranje naponskog pregona, 5. trajni magnet za regulaciju kod velikih opterećenja, 6. rotor, 7. poluga za regulaciju kod malih opterećenja, 8. strujni magnet, 9. mostić za odvajanje naponskoga svitka

električno brojilo, uređaj koji, radi obračuna pri razmjeni ili kupoprodaji, mjeri i bilježi električnu energiju što se kroza nj prenosi. Postavlja se na odabrano mjerno (obračunsko) mjesto, i pokazuje ukupnu električnu energiju koja je njime prostrujala od početka mjerenja.

Indukcijsko brojilo je jednofazno brojilo za izmjeničnu struju. Sastoji se od dvaju elektromagneta, strujnog i naponskog, i između njih postavljene okrugle aluminijske pločice, što se pod njihovim zajedničkim djelovanjem vrti brzinom razmjernom električnoj snazi u tome trenutku, koju brojilo kroz određeno vrijeme bilježi kao utrošenu električnu energiju. Aluminijska pločica slijedi elektromagnetsko okretno polje proizvedeno električnom strujom i naponom, koji pobuđuju pripadne elektromagnete i stvaraju zakretni moment. Vrtnjom pločice pokreće se mehanizam brojanja okretaja ili elektronički pretvornik za bilježenje impulsa razmjernih broju okretaja. Posebnom je izvedbom elektromagneta omogućeno da se brojilo ugodi tako da bilježi radnu ili jalovu energiju. Pri mjerenju energije u višefaznim elektroenergetskim mrežama upotrebljavaju se i višefazne izvedbe indukcijskih i drugih brojila, pri čemu se u isto kućište ugrađuje potreban broj jednofaznih brojila.

Elektroničko brojilo ima nekoliko prednosti nad indukcijskim npr. daljinsko optičko očitavanje bez nazočnosti potrošača, računalnu obradbu svih registriranih stanja i dr. ali se ne primjenjuje često. Razlog je tomu nepovjerenje korisnika prema novim rješenjima zaštite interesa obiju strana te još uvijek neznatna razlika u cijeni. U Europi su i dalje vrlo raširena indukcijska brojila (točnost 1 do 2%), dok su ih elektronička brojila, s točnošću i do 0,01%, potpuno zamijenila samo u razmjeni većih količina električne energije i kao etalonska brojila u umjernim laboratorijima.

Brojilo jalove energije. U isporuci električne energije velikim potrošačima, s trošilima kakvi su npr. elektromotori, veliki elektromagneti, jaki dizalični pogoni, valjaonice, proizvođač ima povećane troškove u izgradnji energetskih izvora (elektrana) i sustava za prijenos i razdiobu električne energije (mreže, trafostanice, elektroenergetska postrojenja) te pri samome mjerenju ukupno isporučene (prividne) energije. Zato veliki potrošači nastoje ugradnjom tzv. kompenzacijskih elemenata smanjiti udio svojega potroška jalove energije (induktivni jalovi potrošak kompenziraju kapacitivnim elementima i obrnuto), umjesto da im se taj potrošak stalno broji i naplaćuje, što za pojedine vrste pogona može značiti znatnu uštedu, tj. isplativo ulaganje. Postavljanjem dvaju brojila, od kojih jedno mjeri radnu, a drugo jalovu energiju, poboljšavaju se odnosi između distributera i potrošača električne energije.

Višetarifno brojilo nižom cijenom potiče kupca na povećanu potrošnju u razdobljima kada je potrošnja manja, a višom cijenom na smanjenu potrošnju kada je ona veća, kako bi se smanjila razlika između instalirane i prosječne snage sustava. Višetarifna brojila imaju dva, tri ili više pokaznika s pridijeljenom cijenom po utrošenome kilovatsatu, a svaki je od njih aktivan u strogo određenome razdoblju. Uključivanje pojedinoga pokaznika ostvaruje se spregom sa satom kao prigrađenim posebnim uređajem ili sa satom postavljenim i upravljanim iz zajedničkoga nadzornog središta po zadanoj vremenskoj shemi.

Brojilo s pokazivačem maksimuma rabi se za posebne namjene mjerenja i obračuna električne energije kod velikih potrošača, npr. pogona za proizvodnju aluminija elektrolizom, velikih elektromotornih pogona tvornica, valjaonica i sl. Njime se može ustanoviti iznos najvećega potroška između dvaju posljednjih očitanja.

Vršno brojilo mjeri samo onu energiju koja je utrošena tijekom vremena u kojem je potrošač nadmašio zadano granično opterećenje (graničnu snagu). Prikladnim sustavom izrazito visokih cijena pri obračunu takve vrste potroška, proizvođač električne energije potiče potrošača da vodi računa o svojim vršnim opterećenjima, odnosno da vremenski ravnomjernije rasporedi svoju potrošnju.

Ampersatno brojilo mjeri utrošenu energiju u električnim krugovima istosmjerne struje. Priključuje se u mrežu stalnoga napona napajanja, pa se utrošena energija može iskazati izmjerenim ampersatima. Koristi se u većim industrijskim pogonima galvanizacije ili proizvodnje aluminija, a služi za nadzor potrošnje pojedinih faza tehnološkoga procesa, posebice radi ograničavanja vršnih opterećenja.

Citiranje:

električno brojilo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/elektricno-brojilo>.