Silba, otok u zadarskom otočju, jugoistočno od Lošinja, zapadno od Oliba i istočno od Premude; 14,27 km² s 344 st. (2021). Izdužen je u dinarskom smjeru (do 8 km); u središnjem je dijelu uzak (0,7 km). Nizak je (Vrh ili Varh, 83 m) i nerazveden; duljina obale 26,2 km, koeficijent razvedenosti 2,0. Građen je od krednih vapnenaca i eocenskih lapora. Prekriva ga makija te šume crnike i bora; rašireno je aromatično i ljekovito bilje. Uzgoj masline, vinove loze, smokve i dr. Ovčarstvo (sir); ribarstvo. Turizam. Brodskim i trajektnim linijama povezan je sa Zadrom i Malim Lošinjem te susjednim otocima (Premuda, Olib, Ist, Molat). Jedino je naselje Silba. – Naseljen u ilirsko doba (gradinsko naselje na Velim Stinama) i u antici (ime naselja potječe od latinski silva: šuma). Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet (X. st.) bilježi ga pod imenom Selbo. Gotovo isključivo slavenska toponomastika otoka upućuje na rano hrvatsko naseljavanje. U ranom srednjem vijeku otok se nalazio u posjedu zadarskoga ženskoga benediktinskog samostana sv. Marije, a potom u posjedu zadarske komune. Od XV. st. bio je pod mletačkom vlašću, a od sredine XVI. st., zahvaljujući povoljnu geografskom smještaju na plovnom putu prema Istri, Veneciji i Trstu, na otoku se razvilo brodarstvo. Usporedno s gospodarskim razvojem jačao je i grad Silba, u kojem je 1579. bila podignuta prva poznata škola na zadarskim otocima. Radi obrane od gusara u XVI. st. na otoku su bila izgrađena četiri kaštela s pokretnim mostovima i četiri stražarnice. Razvoj pomorske trgovine u XVIII. st., poglavito monopol na prijevoz stoke iz Zadra u Veneciju, znatno su utjecali na gospodarsko jačanje otoka. Od toga su doba silbanski vlasnici jedrenjaka i pomorci plovili Jadranom, Sredozemljem i Atlantikom, a zahvaljujući nabavi umjetničkih predmeta (slike, oltari, predmeti umjetničkoga obrta) oblikovale su se vrijedne umjetničke zbirke. Slabljenjem silbanskoga brodarstva u XIX. st. otok je doživio gospodarski zastoj. God. 1909–18. djelovala je tvornica za preradbu ribe. U II. svjetskom ratu bio je razvijen antifašistički pokret.
