Prvić, otok u šibenskom otočju, južno od Vodica; obuhvaća 2,41 km² sa 400 st. (2021). Dug je 3 km, širok do 1,4 km. Pruža se u dinarskom smjeru, između kopna (udaljeno do 1 km) na istoku, otoka Tijata na zapadu i Zlarina na jugoistoku; uz njegovu jugoistočnu obalu leži otok Lupac. Građen je od gornjokrednih dolomita. Vapnenaca nema, te je jedan od naših rijetkih otoka bez krških reljefnih oblika. Duljina obalne linije iznosi 10,6 km, a koeficijent razvedenosti 1,9. Uzgaja se vinova loza, smokva i maslina; manje obradive površine Prvićani imaju na susjednom kopnu (Srima, Vodice, Tribunj, Tisno). Ribarstvo. Turizam. Trajektne veze sa Šibenikom i Vodicama te otokom Zlarinom. Jedina naselja Prvić Šepurine (229 st.) i Prvić Luka (163 st.). – Na otoku su pronađeni ostatci naselja iz antičkoga doba (kasnoantički grobovi s amforama). U srednjem vijeku nalazio se u posjedu šibenskih plemićkih obitelji (Divnić, Draganić, Fenzi, Fondra, Šižgorić, Tavelić, Tetta) i crkvenih ustanova. Za osmanskih prodorâ bio je često zaklonište Šibenčana i izbjegloga stanovništva iz zaleđa. God. 1461. na otok su došli franjevci trećoredci. Od XVI. st. razvilo se ondje spužvarstvo, maslinarstvo i ribarstvo; 1774. talijanski putopisac A. Fortis hvalio je prvićke proizvode, koji su dospijevali i do mletačkih tržnica. Sredinom XIX. st. učestali su sporovi prvićkih ribara sa Saljanima zbog lovišta na Kornatskom otočju. God. 1957–68. na otoku je djelovala tvornica za preradbu ribe.
