Mljetska jezera, zaljev na sjeverozapadu otoka Mljeta. Nastao je za postpleistocenskog izdizanja morske razine potapanjem krških udolina koje se doimaju poput jezera (otud naziv). Sastoji se od tzv. Velikoga jezera (1,45 km², najveća dubina 47 m) i Maloga jezera (0,24 km², najveća dubina 30 m), međusobno povezanih umjetno produbljenim prolazom (dug 30 m, širok do 2,6 m, dubok do 0,5 m). Veliko je jezero sa zaljevom Soline također povezano umjetno proširenim prokopom (dug 30 m, širok 10 m, dubok do 2,5 m), a veza je s otvorenim morem zaljev Soline (dug 1 km, širok do 200 m, dubok do 3 m). Voda je u jezerima slana do bočata (osobito zimi), a temperatura viša (ljeto) ili niža (zima) od one okolnoga mora. U Malom se jezeru povremeno stvara sumporovodik. Veliko jezero bogato je ribom, rakovima (jastog) i školjkama. Jezerske obale obrasle su bujnom šumom alepskoga bora. Okolo jezera vodi cesta. Na Velikom jezeru nalazi se otočić Sveta Marija s crkvom i benediktinskim samostanom (hotel Melita) iz druge polovice XII. st. Mljetska jezera, zajedno sa sjeverozapadnim dijelom otoka Mljeta, zaštićena su od 1960. kao nacionalni park.
