Zlatna Horda (Ulus Džudži), mongolska država u XIII–XV. st. na velikom teritoriju srednje Azije i istočne Europe, od Oba do Dnjepra. Obuhvaćala je Povolžje, polovjecke stepe, Krim, sjeverni Kavkaz do Bakua, sjeverni Horezm (s Urgenčem) i porječje donje Sir-Darje, a nastala je većim dijelom osvajanjima Batu-kana, sina kana Džudžija. Ubrzo je izgubila svoj mongolski identitet. Potomci mongolskih osvajača činili su višu klasu društva, a većinu stanovništva Zlatne Horde tvorili su Kipčaki, Tatari, Kirgizi i drugi turkijski narodi. Glavni vladar Horde bio je kan, odabran među Batu-kanovim potomcima. Pošto su unutarnje borbe 1357–81. oslabjele državu, moskovski veliki knez Dmitrij Ivanovič Donski pobijedio je 1380. Tatare Zlatne Horde. Kan Tohtamiš ponovno je ojačao tatarsku vlast, zauzeo i spalio Moskvu (1382), ali ga je 1395. porazio Timur. Od Timurova pustošenja Zlatna Horda nije se nikada oporavila. Samostalni Kazanjski Kanat nastao je 1437., a Krimski Kanat 1449. Posljednji pokušaj kana Zlatne Horde Ahmeda (1459–81) da pokori Rusiju nije uspio.
