Zlatarić, Marin, hrvatski pjesnik i prevoditelj (Dubrovnik, 1753 – Dubrovnik, 1826). Školovao se u Dubrovniku. Isprva bio zaređen za dominikanca, potom prešao u svjetovno svećenstvo, a poslije se odrekao svećeničkoga zvanja. Bio je član rimske akademije Arkadije. Poznat je i kao jedan od pregovarača s francuskom vlašću u doba pada Republike. Pisao je kolende i šaljive pjesme o životu onodobnoga Dubrovnika, većina kojih se nalazi u rukopisnoj Zbirci dubrovačkih pjesnika Znanstvene knjižnice u Dubrovniku. Napisao je i jednu elegiju na latinskom te nekoliko šaljivih pjesama i prigodnica na talijanskom jeziku. God. 1793. posredstvom talijanskog izvora preveo je Idile S. Gessnera, djelo iznimno popularno među onodobnom dubrovačkom publikom. Napisao je i nadopunu XIV. i XV. pjevanja Gundulićeva Osmana, sadržajno i stilski nasljedujući P. Sorkočevića, iako u nešto sažetijem obliku. Prvi je put objavljena u Viencu 1890.