zemljane građevine, građevni objekti nastali iskopavanjem ili nasipavanjem tla te drugim građevinskim radovima u tlu ili s tlom (zemljani radovi). Ti radovi mogu obuhvatiti površinu velike duljine, a razmjerno male širine (npr. gradilište ceste, željeznice, plovnoga kanala, regulacije vodotoka), ili ograničenu površinu (gradilište zračne luke, zgrade, športskoga ili industrijskog objekta). Dio građevinarstva koji se bavi projektiranjem i izvođenjem zemljanih građevina i radova (npr. temelji, nasute brane, nasipi, pokosi, usjeci, tuneli, građevne jame) naziva se geotehnikom; ona se zasniva na znanstvenim spoznajama mehanike tla (geomehanika), discipline koja proučava fizikalna i mehanička svojstva tla. Među zemljanim radovima najčešći su iskopi i nasipi, a obavljaju se uglavnom s pomoću građevinskih strojeva.
Iskop se izvodi kako bi se pri gradnji građevine uklonilo suvišno tlo i odvezlo na nasip ili unaprijed određeno odlagalište. Razmjerno plitki i uski iskopi za temelje zidova zgrada nisu poseban problem za projektiranje i građenje. Suvremene velike zgrade s više podzemnih katova, za koje su potrebni duboki iskopi, često se nalaze u geotehnički nepovoljnim okolnostima. Za projektiranje takvih iskopa potrebno je temeljito istražiti geotehnička svojstva tla i podzemne vode, odrediti način osiguranja iskopane jame od urušavanja (→ zagatna stijena) te predvidjeti uređaje za crpljenje podzemne vode. Iskopi radi planiranja zemljišta za velika industrijska postrojenja, ceste i željeznice zemljani su radovi velikog opsega. Projektiranju tih radova obvezno prethode inženjersko-geološke i geotehničke studije terena, osobito kada su usjeci duboki, kao i utvrđivanje racionalnih nagiba kosina usjeka, koji znatno utječu na troškove građenja. Veliki su zemljani radovi i iskopi za hidrotehničke građevine za reguliranje riječnoga toka, za dovodne i odvodne kanale, hidroelektrane i sl. (→ iskop)
Nasip se ugrađuje u vodoravnim slojevima usporednim zbijanjem nasutoga tla u punoj širini. Građenje nasipa vrsta je zemljanih radova koji se izvode materijalom što se dobiva iz pozajmišta u blizini građevine ili iz usjeka pri građenju prometnica. S obzirom na probleme projektiranja i građenja nasipi se dijele na niske (5 do 8 m) i visoke (viši od 8 m). Projektiranju i građenju svake od tih građevina prethodi istraživanje terena i podzemnih voda, ispitivanje uzoraka materijala u podlozi nasipa i onih koji se nasipavaju, s posebnom pozornošću na način ugrađivanja i opseg zbijanja. (→ nasip)
