Wyler [wại'ləɹ], William, američki filmski redatelj njemačko-židovskoga podrijetla (Mulhouse, Alsace, 1. VII. 1902 – Beverly Hills, 27. VII. 1981). Radio u pariškom predstavništvu tvrtke Universal, u Hollywood došao 1923. te je isprva bio asistent režije, a režirao je od 1926. Ugled je stekao melodramama suvremene tematike, karakterističnima po istančanoj psihološkoj raščlambi likova: To troje (These Three, 1936), Dodsworth (1936), Ulica bez izlaza (Dead End, 1937). Od melodrame Jezabel (1938), s radnjom na američkome Jugu prije građanskoga rata, vremenski i prostorno proširio je tematiku pa je režirao adaptaciju romana E. Brontë Orkanski visovi (Wuthering Heights, 1939), melodramu s radnjom u Malaji Pismo (The Letter, 1940), prema W. S. Maughamu, vestern Zapadnjak (The Westerner, 1940) te adaptaciju drame L. Hellman Male lisice (Little Foxes, 1941), s radnjom na Jugu potkraj XIX. st. i uporabom dubinske mizanscene kojom je podupirao dramski učinak. Za II. svjetskog rata režirao melodramu s radnjom u ratnoj Britaniji Gospođa Miniver (Mrs. Miniver, 1942., Oscar za režiju) te dva dokumentarna filma, a nakon povratka iz rata Najbolje godine našeg života (The Best Years of Our Lives, 1946., Oscar za režiju), o problemima ratnih veterana, vrhunski primjer stilski razrađene težnje prema realizmu u hollywoodskom filmu (ponovno s dramski i vizualno efektnom uporabom dubinske mizanscene). Slijedile su nove adaptacije, npr. Nasljednica (The Heiress, 1949), prema W. Irvingu, i Carrie (1952), prema Th. Dreiseru, pa romantična komedija Praznik u Rimu (Roman Holliday, 1953), Prijateljsko uvjeravanje (Friendly Persuasion, 1956., Zlatna palma u Cannesu), o kvekerskoj obitelji za Američkoga građanskog rata, te raskošne produkcije vesterna Velika zemlja (Big Country, 1958) i povijesnog spektakla Ben-Hur (1959., Oscar za režiju). Do povlačenja 1970. istaknuo se još psihološkim trilerom Kolekcionar (The Collector, 1965) i mjuziklom Smiješna djevojka (Funny Girl, 1968). Jedan od najistaknutijih američkih redatelja zvučnoga razdoblja, osobito značajan kao vješt adaptator književnih predložaka te inovator na području mizanscene.
