Württemberg [vy'rtənbɛrk], povijesna pokrajina u jugozapadnoj Njemačkoj, između Bodenskoga jezera na jugu i rijeke Tauber (pritok Majne) na sjeveru. Obuhvaća dio istočnih pristranka Schwarzwalda, bazen Neckara, Švapsku Juru (Schwäbische Alb) i brežuljkasto područje koje se stepeničasto spušta prema Dunavu. Glavna rijeka Neckar. Veći su gradovi Stuttgart, Ulm, Heilbronn, Esslingen. – Prvi poznati stanovnici Württemberga bili su Kelti, koje su u I. st. pr. Kr. potisnuli germanski Svevi. God. 74. Rimljani su osvojili južne dijelove Württemberga te ga pod nazivom Agri decumates organizirali kao dobro utvrđenu vojnu krajinu, branjenu nizom snažnih utvrda. Potkraj III. st. na područje Württemberga prodrli su Alemani, koji su u V. st. došli pod vlast Franaka. Nakon raspada Franačkoga Carstva područje Württemberga pripalo je Istočnofranačkomu Carstvu, a 962. Svetomu Rimskomu Carstvu Njemačke Narodnosti kao dio vojvodine Švapske (→ njemačka, povijest). God. 1081. dijelom Švapske zagospodario je Konrad von Wirtemberg, po kojem je područje dobilo ime. Njegovi nasljednici (poslije Württemberg), koji su od 1137. nosili grofovski naslov, tijekom druge polovice XIII. st. proširili su obiteljski posjed na velike dijelove Švapske, a u XIV. st. sjedište grofovije premjestili su u Stuttgart. God. 1495. Württemberg je postao vojvodstvo. Od 1520. pod vlašću Karla V. Habsburgovca, koji ga je 1534. dao na upravu svojemu vazalu Ulrichu. Za njegova nasljednika, vojvode Christopha (1550–68), u Württembergu se učvrstio protestantizam. Nakon podjele Habsburgovaca na dvije loze, senioratsko pravo na Württemberg pripalo je austrijskoj lozi, koja ga je uživala do 1599., kada je Württemberg ponovno stekao status državnog lena. Teško je stradao za Tridesetogodišnjega rata (1618–48) i Rata za falačku baštinu (1688–97), tijekom kojega se 1688–93. nalazio pod francuskom okupacijom (→ velika alijansa). Za francuskih revolucionarnih (1792–97. i 1799–1802) i Napoleonovih ratova (1802–13) Württemberg je kao francuski saveznik 1806. pristupio u Rajnski savez, utemeljen pod Napoleonovim protektoratom. Vojvoda Friedrich II. (od 1803. izborni knez, od 1805. kralj), oslanjajući se na Napoleona I. Bonapartea, znatno je proširio teritorij Württemberga na dijelove nekadašnje Švapske, a kralj Wilhelm I. (1816–64) proglasio je 1819. novi liberalniji ustav. Tijekom XIX. st. Württemberg i njegov glavni grad Stuttgart bili su među važnijim njemačkim uporištima liberalizma. God. 1834. Württemberg je ušao u Njemački carinski savez (Deutsche Zollverein), a 1871. u sastav Njemačkoga Carstva. Nakon njemačkog sloma u I. svjetskom ratu Württemberg je postao pokrajina Weimarske Republike, a 1934–45. bio je administrativna jedinica Trećega Reicha. God. 1945. sjeverni Württemberg (američka okupacijska zona) i sjeverni Baden spojeni su u upravnu jedinicu (Land) Württemberg-Baden, dok je južni Württemberg (francuska okupacijska zona) ušao u upravnu jedinicu Württemberg-Hohenzollern. God. 1951. obje su jedinice plebiscitom spojene u saveznu državu Baden-Württemberg.
