Wright [rạit], Frank Lloyd, američki arhitekt i teoretičar arhitekture (Richland Center, Wisconsin, 8. VI 1867 – Phoenix, Arizona, 9. IV. 1959). Ubraja se u začetnike moderne arhitekture u SAD-u. U Chicagu je bio učenik i suradnik L. H. Sullivana, 1893. osnovao vlastiti arhitektonski atelijer. Isprva je projektirao ladanjske kuće slobodno organiziranih prostora kao rezultat opažanja i iskustava primijenjenih na ambijent američkog Srednjega zapada. Od tih ostvarenja tzv. prerijske arhitekture vodila je stalna linija Wrightove teorije o stambenom prostoru u horizontali, o prožimanju stambenoga prostora s prirodom, o izboru građevnoga materijala i nekonvencionalnom komponiranju građevnoga sklopa, sve do njegove organske arhitekture – antiteze racionalizmu i funkcionalizmu Le Corbusiera, W. Gropiusa i L. Miesa van der Rohea. Wrightove arhitektonske ideje postale su poznate i cijenjene najprije u Europi i Japanu (njegov hotel Imperial u Tokyu, 1913–22., odolio je potresu 1923), a tek 1930-ih u SAD-u. Crkva Unity Temple (Oak Park, 1905–06) prva je zgrada od tekućega betona u SAD-u. Projektirao je nekoliko stambenih blokova od montažnih elemenata, postupno je prešao na konstrukcije od betona, čelika, stakla i kamena te napustio dekoraciju pročelja. Gradio je mnogobrojne vile i ladanjske kuće (Fallingwater na Bear Runu, Pennsylvania, 1935–38), laboratorijski toranj Johnson Wax Company u Racineu, Wisconsin (1949), Price Tower u Bartlesvilleu, Oklahoma (1955–56), projektirao je sklop višekatnica Crystal Heights za grad Washington (1940), a 1957. nastao je njegov revolucionalni projekt za neboder Illinois u Chicagu. Njegovo djelo (više od 800 projekata) od kuće Robie u Chicagu (1909) do krajnje smione realizacije muzeja Guggenheim u New Yorku (1943–57) odlikuje se snažnom individualnošću, izvan svih je arhitektonskih strujanja i smjerova, te je znatno utjecalo na cijelu suvremenu arhitekturu. Autor je više teorijskih djela: Organska arhitektura, arhitektura demokracije (An Organic Architecture, The Architecture of Democracy, 1939), Američka arhitektura (An American Architecture, 1955) te autobiografskih djela Autobiografija (Autobiography, 1932) i Testament (A Testament, 1957).
