vidni purpur (rodopsin), vidni pigment koji se nalazi u štapićima mrežnice oka (→ oko; vid), potreban za gledanje noću i u sumraku. Spoj je bjelančevine skotopsina i pigmenta retinala. Djelovanjem svjetlosnih valova, molekula retinala mijenja svoj prostorni oblik te se ne može održati u spoju sa skotopsinom; rodopsin se razgrađuje, pri čem u štapićima nastaje receptorski električni potencijal. Količina razgrađenoga rodopsina ovisi o količini svjetlosne energije koju štapići apsorbiraju; pri jakom svjetlu razgrađuje se mnogo rodopsina, a veći dio retinala nastaloga razgradnjom prelazi u vitamin A. Osjetljivost štapića na svjetlo zbog toga postaje smanjena, što se naziva prilagodbom na svjetlo. Nasuprot tomu, pri slabom se svjetlu vitamin A pretvara u retinal, koji se zatim ponovno spaja sa skotopsinom u rodopsin. To se događa pri prilagodbi na mrak, kada je štapićima potrebno mnogo rodopsina, kako bi bili što osjetljiviji na malu količinu raspoloživa svjetla. Pri nedostatku vitamina A smanjena je količina retinala i rodopsina u štapićima, pa je u sumrak i noću vid znatno oslabljen; takvo stanje naziva se noćnom sljepoćom (→ hemeralopija).
