Verdun [vεʀd'] (do 1970. Verdun-sur-Meuse [vεʀd' syʀmø:'z]), grad u sjeveroistočnoj Francuskoj, u departmanu Meuse, 60 km zapadno od Metza; 17 475 st. (2017). Leži na obalama rijeke Meuse i riječno je pristanište na istoimenome plovnom kanalu. U povijesnoj gradskoj jezgri (nastala oko utvrde iz XVII. st.), znatno oštećenoj za bombardiranja u I. svjetskom ratu i potom obnovljenoj, ističu se katedrala (XI–XII. st., dograđena u XVI. st., barokizirana u XVIII. st.), gradska vijećnica (XVII. st.), renesansna palača Princerie (XVI. st., danas muzej umjetnosti) i biskupska palača (XVIII. st.). Nekoć središte manufakturne proizvodnje tekstila i kože; danas su razvijene elektrotehnička, kemijska i prehrambena (konditorski proizvodi) industrija; tiskare. U spomen na bitku kod Verduna (1916) sagrađen je vojno-memorijalni kompleks s grobljem i muzejima.
Na mjestu keltskoga naselja Rimljani su podigli utvrđenu naseobinu i nazvali ju Verodunum. To se naselje nalazilo u sastavu rimske provincije Belgica Prima, a od IV. st. bilo je biskupsko sjedište. Od 502. pod Francima. U Verdunu su Lotar I., Ludvig I. (II.) Njemački i Karlo II. Ćelavi, sklopili 11. VIII. 843. ugovor kojim su Franačko Carstvo podijelili na tri dijela: zapadni (poslije Francuska), srednji (Lotaringija s Italijom) i istočni (poslije Njemačka). Verdun je nakon podjele pripao državi Lotara I. te je potom bio u sastavu Vojvodstva Lorene. Od 1374. imao je status slobodnog carskoga grada. Francuzi su ga zauzeli 1552., a Francuskoj, koja ga je zbog iznimne strateške važnosti snažno utvrdila 1624–35., je formalno pripao Westfalskim mirom 1648. Tijekom I. svjetskog rata kraj Verduna se vodila jedna od najvećih i najkrvavijih bitaka cijeloga rata (»pakao Verduna«) između njemačkih i francuskih snaga. Dana 21. II. 1916. Nijemci su otpočeli kraj Verduna veliku bitku iscrpljivanja kako bi slomili Francuze, za koje su mislili da su na granici izdržljivosti. U bitki, koja je s prekidima trajala do 9. IX., bile su angažirane goleme snage, a gubitci su bili teški – oko 337 000 s njemačke te 371 000 s francuske strane. Obranjeni Verdun postao je simbolom otpora Francuske i njezina vojničkoga prestiža.
