Ventspils [vε'nt~], grad i luka na utoku rijeke Vente u Baltičko more, sjeverozapadna Latvija; 32 955 st. (2022). Drvna, elektronička i prehrambena industrija. Turističko je (kupalište) i ribarsko središte (konzerviranje ribe). Ventspils je po prometu druga latvijska luka (20,5 milijuna tona, 2019; ne zaleđuje se), među vodećima na Baltiku za pretovar nafte, amonijaka i potaše. Naftovodom je povezana s naftnim poljima u Rusiji. Trajektne veze za Nynäshamn (Švedska). Zračna luka. – Razvio se pod njemačkim nazivom Windau oko zamka Livonskoga reda izgrađenog oko 1290 (srušen sredinom XVI. st. te ponovno izgrađen sredinom XVII. st.). Tijekom XIV. st. postao je važan hanzeatski grad, gradske povlastice dobio 1378. U XVI. i XVII. st. jako je lučko središte Vojvodstva Kurlandije, s razvijenom brodogradnjom. Pod Rusijom od 1795 (ruski Vindava). Nakon stagnacije ponovno se razvija potkraj XIX. i početkom XX. st. (izgradnja moderne luke, željezničke pruge Moskva–Ventspils 1904., i dr.) te od sredine XX. st. (izvoz ruske nafte).
