Velike nizine (engleski Great Plains [grẹit plẹins]), veliko, pretežno ravničarsko područje u Sjevernoj Americi, u predgorju Stjenjaka (Rocky Mountains) zapadno od središnjega nizinskoga pojasa i Kanadskoga štita; obuhvaća 2 900 000 km². Pruža se od Rio Grandea na jugu do delte rijeke Mackenzie na sjeveru, u širini od 450 do 1100 km. Unutar Velikih nizina nalaze se djelomično ili u potpunosti 10 saveznih država SAD‑a (Montana, North Dakota, South Dakota, Wyoming, Nebraska, Kansas, Colorado, Oklahoma, Texas, New Mexico) i tri prerijske pokrajine Kanade (Manitoba, Saskatchewan, Alberta). Velike nizine poluaridno su područje (prosječna godišnja količina oborina ne prelazi 600 mm), do 54°N pretežno obraslo travom. Ljeta su vruća, zime hladne, a zbog otvorenosti područja prema jugu i sjeveru česti su nagli prodori hladnoga ili toploga zraka. Među osamljenim šumovitim planinama izdvaja se najviši Black Hills u South Dakoti (2207 m). U SAD‑u Velike nizine odvodnjavaju rijeke Missouri (s pritocima Yellowstone, Platte, Kansas) i Arkansas. Najveći su gradovi Edmonton, Calgary (Alberta, Kanada) i Denver (Colorado, SAD). Velike nizine poljoprivredno su područje sa značajnom proizvodnjom pšenice, pamuka i s jakim stočarstvom (goveda, ovce). Po urodu pšenice (2006) šest saveznih država SAD‑a od 10 vodećih pripada Velikim nizinama (Kansas, North Dakota, Montana, South Dakota, Oklahoma, Nebraska), a kanadske prerijske pokrajine glavni su proizvođač pšenice u zemlji. Velike nizine bogate su naftom i prirodnim plinom (Texas je na prvome mjestu u proizvodnji nafte i prirodnoga plina u SAD‑u, a Alberta u Kanadi) te ugljenom (Montana ima najveće procijenjene zalihe ugljena među državama SAD‑a). Područjem Velikih nizina prolaze mnoge važne prometnice.
