vegetacija (srednjovj. lat. vegetatio, prema lat. vegetare: oživjeti, potaknuti [rast]) ili raslinstvo, skup svih biljnih zajednica ili → fitocenoza nekoga područja, za razliku od flore, koja označuje skup biljnih svojta (vrste, rodovi i dr.). Nerijetko se flora i vegetacija označuju zajedničkim nazivom biljni pokrov, dok je za neke autore taj naziv sinonim za vegetaciju. Vegetacija nastala bez čovjekova utjecaja jest primarna ili prirodna. Ako se takva vegetacija razvija pod dominantnim utjecajem opće klime, naziva se klimatogena, klimazonalna vegetacija ili vegetacijski klimaks. Kada prevladava neki drugi čimbenik (npr. poseban vodni režim staništa), primarna se vegetacija razvija kao prirodni trajni stadij (npr. poplavne šume u dolinama rijeka, halofilna vegetacija na obalama mora i dr.). Prestane li djelovanje prevladavajućega čimbenika (npr. poplava), ta se vegetacija razvija u smjeru klimaksa. Čovjekovim djelovanjem nastaje raznolika sekundarna ili antropogena vegetacija. U mnogim područjima primarna je vegetacija najvećim dijelom uništena pa danas prevladava sekundarna (livade, pašnjaci, korovne i ruderalne zajednice i dr.). Sastav i raščlanjenost vegetacije određuje izgled, a uvelike i gosp. značaj nekoga područja, a najbolje se prikazuje na vegetacijskim kartama različitih mjerila i sadržaja (npr. karta klimatogene, šumske, potencijalne prirodne vegetacije i dr.), koje su važne ne samo za znanost već imaju i veliku praktičnu primjenu (šumarstvo, poljoprivreda, vodoprivreda, zaštita prirode i dr.). Istraživanjem vegetacije bavi se → fitocenologija.
