troska (drozga, šljaka), silikatna talina koja nastaje pri taljenju ruda. U zasip talioničke peći dodaju se, uz rudu i gorivo, i talionički dodatci (talitelji), koji se kemijski povezuju s jalovinom (iz rude) i pepelom (iz goriva) tvoreći lako taljivu trosku te tako jalovinu i pepeo uklanjaju iz taline. Zbog manje gustoće rastaljena troska pliva na rastaljenom metalu i štiti ga od oksidacije. Troska je po sastavu uglavnom kalcijev aluminijev silikat s više ili manje vezane ortosilicijske kiseline. Velike količine troske dobivaju se pri taljenju željeza u visokoj peći. Troska visoke peći bogata vapnom (bazična troska), kakva se dobiva pri proizvodnji sirovoga željeza, upotrebljava se u proizvodnji cementa. Od bazične troske i gašenoga vapna, prešanjem i termičkom obradbom pod tlakom pare, proizvodi se dobro građevno kamenje. Djelovanjem mlaza pare ili zraka na rastaljenu trosku dobiva se vlaknast materijal, koji se zbog vrlo dobrih izolacijskih svojstava rabi u građevinarstvu. Troska koja nastaje pri proizvodnji čelika Thomasovim postupkom iz sirovoga željeza bogata fosforom rabi se kao vrijedno umjetno fosforno gnojivo, koje na tržište dolazi fino samljeveno pod imenom Thomasov fosfat, Thomasova troska ili Thomasovo brašno. Troska nastaje i prilikom rafinacije metala; takva troska često je bogata metalima koji prate osnovni metal i katkad služi kao izvor za njihovo dobivanje. Troskom se naziva i porozni anorganski ostatak nakon izgaranja ugljena i koksa, koji se primjenjuje u cestogradnji.