trgovački brod, veće plovilo namijenjeno prijevozu tereta ili putnika. U širem smislu, u trgovačke se brodove ubrajaju svi brodovi koji nisu ratni, tj. oni koji osim za prijevoz tereta (teretni brod) ili putnika (→ putnički brod) služe i za prijevoz putnika i automobila (→ trajekt), za turistička kružna putovanja, za ribolov (→ ribarstvo, morsko, ribarski brodovi i čamci), ili obavljanje tehničkih radova ili posebnih zadataka (npr. tegljač, peljar, ledolomac, bager, brod-dizalica, kabelopolagač, brod za održavanje pomorske signalizacije, ronilački brod, meteorološki, znanstvenoistraživački, školski brod i dr.). Javni brod je onaj kojemu je vlasnik, odnosno brodar država, a nije ratni, i služi samo u negospodarske svrhe, kao što su policijski, carinski i lučki brod.
Teretni brod
Trgovački brod namijenjen prijevozu tereta, prema vrsti tereta može biti brod za opći teret, brod za palete, brod za teški teret, brod za rasuti teret, kontejnerski brod, brod za hlađeni teret, brod za tekući teret (→
tanker), za teret na kotačima (→
ro-ro brod) te kombinirani brod, npr. za prijevoz rude i nafte. Prema području
plovidbe, teretni brod može biti brod duge plovidbe i brod obalne plovidbe. Osim toga, teretni se brodovi razvrstavaju i prema vrsti prekrcajnoga sustava (→
prekrcajni sustav, brodski).
Brod za opći teret
Brod za opći teret
služi za prijevoz raznovrsne robe u vrećama, kutijama, spremnicima i na paletama, zatim za prijevoz žitarica, rude, biljnih ulja i teških tereta. Dvije su glavne skupine brodova za opći teret: linijski brodovi i tramperi.
Linijski teretni brod plovi između zadanih luka i po određenom redu plovidbe neovisno o količini tereta. Obično ima pretovarnu opremu i sustave za provjetravanje tereta. Namijenjen je za prijevoz različitoga tereta, od sirovina do poluproizvoda i gotovih proizvoda, a može biti specijaliziran za jednu vrstu tereta, npr. za drvenu građu, kolute papira, živu stoku i dr. Neki linijski brodovi imaju kabine za putnike, najviše 6 dvokrevetnih kabina. Brzina mu doseže 20 čv.
Tramper prevozi raznovrsni komadni i rasuti teret, nema ustaljenu relaciju, područje ni red plovidbe, već plovi prema zahtjevima tržišta. Prihvaća i teret neuobičajenih izmjera, a poslužuje luke u koje obično ne zalaze linijski teretni brodovi. Opremljen je manjim samaricama od 5 i 10 t, a često i jednom velikom, nosivosti 80 t. Može imati jedno dugo skladište i grotlo za teret iznimno velikih izmjera. Budući da za trampersku službu nije odlučujuća brzina, ti brodovi imaju zaobljeniju formu i manju snagu nego linijski brodovi, pa su im i troškovi izgradnje i pogona po toni nosivosti manji. Uobičajena im je brzina 14 do 15 čv.
Višenamjenski teretni brod nastao je iz konvencionalnoga linijskoga teretnog broda, i danas je češći u linijskoj službi. Zadržao je vlastiti uređaj za pretovar, povećanu nosivost i međupalublje. Grotleni otvori prilagođeni su krcanju kontejnera (do 800 kontejnera standardne duljine 20 stopa).
Brod za palete
Brod za palete
ima skladišta prilagođena brzom utovaru i istovaru paleta, tj. pravokutnih teretnih platforma normirane veličine. Brod s vertikalnim krcanjem paleta ima otvorenu palubu s velikim grotlima te s malim razmakom između rubova otvora i stijenki skladišta, pa je horizontalno podvlačenje tereta svedeno na najmanju mjeru. Teretni su prostori prizmatični, s jednakim međupalubnim visinama. U brod s horizontalnim krcanjem palete se unose kroz bočne ili krmene otvore s pomoću viličara, vučnih vozila i sl., a na niže se palube palete mogu prenositi dizalima ili pokretnim tekućim vrpcama.
Brod za teški teret
Brod za teški teret
posebno je građen za prijevoz teškog ili glomaznoga komadnog tereta (npr. tvornička postrojenja, strojevi, industrijska oprema, lokomotive, letjelice). Teret se prevozi u prostranim skladištima bez upora, ili na otvorenoj palubi. Duljina mu je od 80 do 100 m, a brzina 12 do 13 čv. Opremljen je obično dvama teretnim stupovima nosivosti oko 200 t.
Brod za rasuti teret
Brod za rasuti teret
(engl.
bulk carrier) jednopalubni je brod sa skladištima za prijevoz npr. ruda, ugljena, žita, šećera, soje. Već prema veličini broda, obično ima 5, 7, 9 ili 11 skladišta jednake duljine, s jednakim grotlenim otvorima. Za balastnu plovidbu praznoga broda bez tereta, morska se voda upušta u dvodno, palubne bočne tankove, krajnje tankove i u jedno ili dva srednja skladišta, kako bi se postigao dovoljan gaz. Većina brodova za rasuti teret, osobito onih većih, nema vlastite pretovarne uređaje, nego se oslanja na lučka pretovarna sredstva. Na brodovima koji imaju vlastiti pretovarni uređaj prevladavaju dizalice nosivosti 25 do 35 t ili konvejeri. Strojarnica, nadgrađe s nastambama posade i zapovjednički most nalaze se pri krmi. Postoje i brodovi za rasuti teret specijalizirani samo za prijevoz npr. rude, ugljena, cementa, sirovoga šećera ili drvne pulpe. Neki brodovi za rasuti teret, kako bi bili bolje iskorišteni, opremljeni su za prijevoz kontejnera u povratnoj plovidbi.
Kontejnerski brod
Kontejnerski brod
služi za prijevoz najrazličitijega tereta u standardiziranim kontejnerima kojima je veličina 20 ili 40 stopa, u kojima se smještaju čak i dobra razmjerno male vrijednosti, kao što su drveni trupci, cement ili pamuk (→
kontejner). Ima velike palubne grotlene otvore, gotovo preko cijele širine broda; na grotlene se poklopce također slažu kontejneri. Obično je bez vlastitoga teretnog uređaja, pa se oslanja na pretovarna sredstva na terminalima, tj. brze mosne dizalice koje cjelokupni brodski teret mogu ukrcati ili iskrcati za nekoliko sati. Panamax brodovi, koji su izmjerama prilagođeni prolasku kroz Panamski kanal, imaju kapacitet 4800 kontejnera, duljinu preko svega do 294 m i širinu 32,2 m, uz 13 redova kontejnera smještenih na palubi i 11 redova složenih poprijeko u skladištima. Potkraj XX. st
oljeća pojavili su se i tzv. postpanamax brodovi kapaciteta 8500 kontejnera, širine 40 m i više, koji ne mogu proći kroz Panamski kanal, a nova generacija tih brodova nudi i do 700 priključaka za hlađene kontejnere. Najveći takav brod
Emma Mærsk, izgrađen u Danskoj 2006., može prevesti 11 000 kontejnera (duljina 397 m, širina 56 m, brzina 27 čv, 13 članova posade). Tzv.
prinosioci manji su obalni kontejnerski brodovi (obično za 1000 do 2000 kontejnera), koji zalaze i u ušća velikih rijeka, razvoze kontejnere i pretovaruju ih vlastitim dizalicama, obično dvjema dizalicama instaliranima uz bok broda. Brzina prinosilaca kreće se oko 18 čv. Kontejnerski je brod ključna karika u lancu intermodalnoga prometa (prijevoza dobara »od vrata do vrata«). Danas udjel kontejnerskoga prometa u pomorskom prijevozu općega tereta premašuje 60%.
Brod za hlađeni teret
Brod za hlađeni teret
specijalizirani je brod za prijevoz prehrambenih proizvoda koji zahtijevaju određenu temperaturu tijekom transporta, kakvi su npr. banane, naranče, limuni, jabuke, kruške, meso, riba, koncentrat soka od naranče. Kako brod zalazi u luke koje nisu opremljene pretovarnim uređajem, oprema se vlastitim dizalicama, obično elektrohidraulič
nima, nosivosti do 36 t. Teretna grotla nisu velika kako bi se pri pretovaru smanjio prodor topline u skladišta. Skladišni se prostor gubi zbog zračnih vodova i ventilacijskog uređaja, zbog izolacijske obloge i same rashladne jedinice. Duljina je broda do 165 m, brzina manjih brodova iznosi 12 do 13 čv, a onih najvećih 19 do 23 čv. Brodovi dulji od 100 m obično imaju 4 skladišta, iznimno 5.
Proteklih desetljeća nastale su znatne promjene veličine i glavnih značajki teretnih brodova. Razvoj tehnologije i težnja za ekonomičnošću i većom zaradom potaknuli su gradnju brodova s većim kapacitetom i bržim pretovarom u lukama. Što je nosivost broda veća, transportni su troškovi manji, pa se time objašnjava stalni porast veličine brodova, osobito kontejnerskih.
U Hrvatskoj postoji duga tradicija gradnje trgovačkih brodova, a taj se oblik brodogradnje osobito razvio nakon II. svjetskog rata. Najveća hrvatska brodogradilišta nisu usko specijalizirana, nego grade gotovo sve tipove trgovačkih brodova. Proteklih je godina najviše izgrađeno višenamjenskih brodova za opći teret, zatim brodova za rasuti teret, tankera za naftu i kemikalije, putničkih brodova i brodova za prijevoz tereta na kotačima, za hlađene terete i dr. (→ brodogradilište; brodogradnja)
Glavne značajke teretnih brodova
Vrsta broda |
Nosivost |
Brzina (čv) |
Snaga (kW) |
Brod za opći teret |
10 000–25 000 t |
14–20 |
5000–12 000 |
Brod za rasuti teret |
5000–250 000 t |
12–16 |
2000–12 000 |
Tanker za naftu |
80 000–550 000 t |
14–16 |
12 000–45 000 |
Tanker za naftne prerađevine |
3000–80 000 t |
12–16 |
2000–13 000 |
Tanker za ukapljeni plin |
25 000–200 000 m³ |
15–21 |
6000–45 000 |
Kontejnerski brod |
2000–11 000 kontejnera |
18–27 |
12 000–80 000 |
Brod za hlađeni teret |
2200–22 000 m³ |
15–23 |
2000–16 000 |