Tolteci, indijanski narod pretkolumbovskoga Meksika iz skupine Nahuatl (Nahua). Pretpostavlja se da su od X. do XII. st. vladali sr. Meksikom te da su na to područje došli sa sjevera već u VII. st., pod vodstvom Mixcóatla. Navodno su oko 750. opljačkali i spalili grad Teotihuacán, središte istoimene civilizacije. O podrijetlu i povijesti Tolteka sačuvana je bogata predaja, a prema jednoj od legendi Mixcóatlov sin Ce Actal Topiltzin utemeljio je carstvo sastavljeno od mnogobrojnih plemenskih država, ustoličio kult Quetzalcóatla (Pernate zmije) te uveo niz ratničkih redova (Kojota, Jaguara, Orla). Prema aztečkoj mitologiji, Tolteci su razvili visoku civilizaciju, središte koje je bilo u Tollánu (vjerojatno pokraj današnjega meksičkoga grada Tule, 80 km sjeverno od Ciudad de Méxica). Poznavali su slikovno pismo, astronomiju (kalendar), obradbu metala i dr., te gradili monumentalne piramide i kipove. Smatra se da je njihov politički i kulturni utjecaj dosezao do Yucatána i Gvatemale. Upadom Chichimena u XII. st. raspala se njihova vlast nad sr. Meksikom, a kada su im Azteci razorili prijestolnicu (druga polovica XII. st.), gubi im se ime.
