struka(e): sport
ilustracija
TENIS, Davisov pehar, meč između reprezentacije Jugoslavije (D. Mitić i J. Palada) i Južnoafričkoga Saveza (E. Sturgess i E. Fannin), Zagreb, Šalata 1947.
ilustracija
TENIS, Goran Ivanišević servira na Međunarodnom prvenstvu Engleske (Wimbledon) 2001.
ilustracija
TENIS, meč između A. Mauresmo i M. Šarapove na Međunarodnom prvenstvu Engleske (Wimbledon) 2006.
ilustracija
TENIS, reprezentacija Hrvatske, osvajač Davisova pehara za 2005 (slijeva: I. Karlović, G. Ivanišević, izbornik N. Pilić, M. Ančić, I. Ljubičić)

tenis (engl. tennis), športska igra u kojoj igrači naizmjence reketom prebacuju loptu preko mreže sve dok jedan od njih ne pogriješi. Natječu se muškarci i žene pojedinačno, te muški, ženski i mješoviti parovi. Ekipna se natjecanja igraju prema različitim sustavima, npr. u natjecanju za Davisov pehar igraju se četiri igre pojedinaca i igra parova. Igralište je pravokutno, s gornjim slojem od crvene šljake, trave, asfalta ili plastike. Mrežom je podijeljeno na dva jednaka dijela. Omeđeno je uzdužnim graničnim crtama za pojedinačne igre i za igru parova (duge 23,77 m). Uzdužna je i središnja crta servisa, koja dijeli polje za serviranje na lijevu i desnu stranu. Poprječne su crte dvije osnovne i dvije servisne crte (duge 10,97 m). Mreža je visoka 1,06 m. Tenis se igra gumenom loptom presvučenom tkaninom.

Teniska igra sastoji se od poena, igara (tzv. gemova, prema engl. game) i setova. Za pobjedu igrači većinom trebaju osvojiti dva, katkad i tri seta, a igračice dva. Igrač osvaja poen ako protivnik ne uspije vratiti loptu preko mreže ili ako ju vrati izvan granica igrališta, ako lopta na protivnikovoj strani dva ili više puta odskoči od tla ili ako dotakne protivnika prije nego što padne na tlo. U prvoj igri servira jedan od igrača, a u sljedećoj igri pravo na servis ima njegov protivnik, itd. Igru (gem) dobiva igrač koji prvi osvoji najmanje četiri poena i pritom najmanje dva poena više od protivnika. Set dobiva igrač koji prvi osvoji najmanje šest igara (gemova) i pritom najmanje dvije više od protivnika. Ako to niti jednom od igrača ne uspije, pri stanju u igrama 6 : 6 primjenjuje se pravilo doigravanja (engl. tie break), tj. igra se sedma, odlučujuća igra.

Međunarodni teniski savez (Fédération Internationale de Tennis) osnovan je 1913. Svjetsko udruženje teniskih profesionalaca (Association of Tennis Professionals, akr. ATP) i Žensko tenisko udruženje (Women’s Tennis Association, akr. WTA), osnovani 1972. i 1973., objavljuju rang liste najboljih svjetskih tenisača i tenisačica, koje se sastavljaju na temelju bodova osvojenih na turnirima. Najveći su teniski turniri u svijetu Međunarodno prvenstvo Australije u Melbourneu (igra se od 1891), Francuske u Parizu (od 1891), Engleske u Londonu (Wimbledon; od 1877) i SAD-a u New Yorku (od 1881). Tenisačima i tenisačicama koji pojedinačno ili u konkurenciji parova osvoje sva ta četiri turnira u istoj godini pripada naziv pobjednika grand slama. Najpoznatije svjetsko ekipno natjecanje u kojem sudjeluju muške nacionalne reprezentacije Davisov je pehar, koji se igra od 1900. Ženske reprezentacije natječu se u Federation cupu od 1963.

Prva teniska igrališta u Hrvatskoj bila su uređena potkraj XIX. st. Prva je teniska organizacija u nas osnovana 1904. u okviru Prvoga hrvatskoga sklizačkoga društva u Zagrebu. Godinu dana poslije u HAŠK-u je započela raditi teniska sekcija. Lawn tennis klub u Splitu utemeljen je 1905. Prvo hrvatsko sklizačko društvo uredilo je 1906. teniska igrališta u Mihanovićevoj ulici u Zagrebu. Ondje je 1909. bilo održano prvo tenisko prvenstvo Hrvatske i Slavonije. Od 1911. do 1914. HAŠK je u Zagrebu priredio međunarodno prvenstvo Hrvatske i Slavonije, a 1915. organizirao je Veliki ratni teniski turnir. Na II. redovitoj skupštini Hrvatskoga športskoga saveza 1912. bila je osnovana sekcija za lawn tennis. Prvo tenisko prvenstvo Jugoslavije bilo je održano 1920. U Zagrebu je 27. VIII. 1922. bio osnovan Jugoslavenski teniski savez. Prvi susret za Davisov pehar teniska reprezentacija Jugoslavije odigrala je s Indijom u Zagrebu 1927. Od 1929. igralo se ekipno tenisko prvenstvo Jugoslavije. U razdoblju 1936–39. jugoslavenska teniska reprezentacija postigla je vrlo dobre rezultate u natjecanju za Davisov pehar, zahvaljujući zagrebačkim igračima F. Punčecu, J. Paladi, F. Kukuljeviću i D. Mitiću. Oni su 1936., 1938., 1946. i 1947. igrali u finalu europske zone Davisova pehara, a 1939. bili su i pobjednici. Najveće poslijeratne uspjehe postigli su N. Pilić, Bora Jovanović, Ž. Franulović i G. Ivanišević. Pilić i Jovanović igrali su 1962. u finalu parova u Wimbledonu, a u ekipi s Vladimirom Presečkim osvojili su 1963. Kup kralja Gustava. Sabrina Goleš osvojila je drugo mjesto na teniskom turniru na OI 1984., gdje je tenis bio pokazni šport. G. Ivanišević je na OI 1992. osvojio brončanu medalju, a zajedno s G. Prpićem isti uspjeh ponovio je u igri parova. Ivanišević je 2001. osvojio turnir u Wimbledonu, a I. Majoli je 1997. osvojila Međunarodno prvenstvo Francuske. Hrvatska teniska reprezentacija dvaput je osvojila Davisov pehar, 2005. pod vodstvom trenera Nikole Pilića u sastavu: Ivan Ljubičić, Mario Ančić, Ivo Karlović, te 2018. pod vodstvom trenera Željka Krajana u sastavu: Marin Čilić, Borna Čorić, Mate Pavić i Ivan Dodig. 

Citiranje:

tenis. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 27.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/tenis>.