telekomunikacije (tele- + komunikacija), jedan od oblika komunikacije koji omogućuje razmjenu informacija na daljinu. Osnovu koncepta telekomunikacija čine različite vrste telekomunikacijskih usluga koje telekomunikacijski operatori pružaju krajnjim korisnicima. S pomoću tih usluga moguć je i pristup govornim informacijama, računalnim podatcima, audioinformacijama, videoinformacijama, multimedijskim sadržajima i dr. te njihova razmjena. Prijenosnu osnovu u telekomunikacijama čine telekomunikacijske mreže (→ mreža, komunikacijska mreža), koje služe za prijenos i komutaciju informacijskih jedinica (kanala, paketa) između korisnika. Korisnici pristupaju telekomunikacijskim uslugama s pomoću krajnjih uređaja (npr. telefon) ili preko lokalnih mreža. (→ telekomunikacijske usluge)
Osim telekomunikacijskih usluga, važno je područje telekomunikacija i upravljanje mrežom. Najvažniji je segment upravljanja mrežom djelovanje, administriranje i održavanje sustava. Taj je segment zasnovan na mogućnosti operatora mreže da komunicira s mrežnim elementima zaduženima za prijenos informacije. Mrežni elementi obavještavaju operatora o nastalim kvarovima te šalju izvješća o svojem vlastitom statusu, komunikacijskoj statistici i dr. Sustav za upravljanje mrežom treba operatoru omogućiti i mjerenja performansi mreže, preusmjeravanje prometnih tokova, promjenu konfiguracije i dr. Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO) definirala je pet područja upravljanja mrežom: upravljanje kvarovima, performansama, konfiguracijom, korisničkim računima i sigurnošću. Posebno je važno područje upravljanja korisničkim računima jer temeljem njega operatori krajnjim korisnicima naplaćuju troškove korištenja mreža i usluga.
Važno je područje u telekomunikacijama i standardizacija. Budući da je riječ o složenim sustavima u kojima djeluje komunikacijska oprema različitih proizvođača, standardi su nužni kako bi se omogućilo međusobno djelovanje te opreme. Standardi također omogućuju da na relaciji telekomunikacijski operator – krajnji korisnik postoje jasna pravila za precizno razgraničavanje granice odgovornosti jednoga i drugoga. Krovna je svj. standardizacijska organizacija za područje telekomunikacija Međunarodna unija za telekomunikacije (engl. International Telecommunication Union, ITU). Prilikom njezina stvaranja u Madridu 1932. bio je upotrijebljen prvi put na globalnoj razini izraz telekomunikacije. ITU je sljednica Međunarodnoga telegrafskog saveza, osnovanog u Parizu 1865. Od 1947. ITU je specijalizirana organizacija UN. Republika Hrvatska postala je članicom ITU-a 11. lipnja 1992. Osim ITU-a, u Europi je za standardizaciju u području telekomunikacija posebno značajna organizacija ETSI (engl. European Telecommunications Standards Institute), a u SAD-u ANSI (engl. American National Standards Institute). (→ telekomunikacijski vodovi)
