telegrafija (tele- + -grafija), tehnika za prijenos tekstovnih poruka (npr. brzojava, odn. telegrama) na daljinu s pomoću signalnih kodova. Prvim uređajem za telegrafiju smatra se tahigraf, koji je poruke prenosio slikovnim signalima. Tahigraf je izumio Francuz Claude Chuppe u XVIII. st. Prenošenje poruka tahigrafom ovisilo je o dobu dana i o vremenskim uvjetima, a poruke su se prenosile vrlo sporo. Električni telegraf izumio je Samuel Finley Breese Morse. Prvu uspješnu javnu demonstraciju rada telegrafa Morse je upriličio 1837. Razvio je kôd za prikaz tekstualnih znakova (Morseova abeceda), s pomoću kojega se svaki tekstualni znak prikazuje kao kombinacija određenoga broja točaka i crtica. Točka se prenosila kratkim, a crtica duljim prekidom strujnoga toka s pomoću tipkala. Guglielmo Marconi razvio je bežičnu telegrafiju, u kojoj se poruke prenose radiovalovima. Radiotelegraf je postao važan komunikacijski uređaj u pomorskim komunikacijama. Naprednija inačica telegrafa, nazvana teleprinter, razvijena je 1914. Teleprinter je bio opremljen tipkovnicom za unos slova, brojki i drugih tekstualnih znakova. Otipkani znakovi pretvarali su se u električne signale, koji su se telekomunikacijskim vodovima prenosili do prijamnoga teleprintera. U njem su se električni signali opet pretvarali u tekstualne znakove i ispisivali na papiru. Prijenosna brzina teleprintera bila je mnogo veća od brzine telegrafa i iznosila je i do 500 znakova u minuti. Globalna mreža teleprintera bila je formirana 1920. i nazvana Telex Network. Tijekom XX. st. služila je većinom za poslovne komunikacije (npr. u bankarstvu). U nas se udomaćio izraz teleks, koji označava uslugu slanja tekstualnih poruka teleprinterom. Potkraj dvadesetog stoljeća daljnji razvoj telegrafije uglavnom je zaustavljen, jer su se za prijenos poruka počele rabiti naprednije tehnike.
Prvi telegraf u Hrvatskoj uveden je u promet 1850., a prvi Morseov telegraf 1854. Prvi podmorski telegrafski kabel bio je položen 1860. između kopna i otoka Cresa i otoka Vira. Prvi teleprinter u Hrvatskoj proradio je 1931. na relaciji Zagreb–Sušak. Prva funkcionalna automatska telegrafska centrala koračnoga tipa bila je uključena u promet u Zagrebu 1942., a prva javna automatska telegrafska centrala također u Zagrebu 1946. Nadalje, prva poluautomatska međunarodna teleksna centrala bila je postavljena 1953., a prva je veza uspostavljena na relaciji Zagreb–Nürnberg.
