Telašćica, zaljev u jugoistočnome dijelu Dugog otoka, jedan od najvećih i najljepših zaljeva Jadranskoga mora; dug je 10 km, širok 0,2 do 1,8 km. Zbog geoloških i geomorfoloških osobina te biljnoga i životinjskoga svijeta, od 1980. ima status zaštićenoga područja, a od 1988. park je prirode. U unutrašnjem dijelu zaljev je dubok do 12 m, a u vanjskom do 60 m. Na istočnoj su obali uvale Čuška, Dumboka, Ošćenica, Gozdenjak, Rakvić, Kraševica i Mangrovica, a na zapadnoj Strižna, Tripuljak, Mir, Jaz i Pasjak. U zaljevu ima i nekoliko otočića i hridi (Gornji i Donji školj, Gozdenjak, Galiota, Korotan, Farfarikulac). Obale su zaljeva gole (kamenjar); na zapadnoj obali bočato je jezero (Jezero; 0,23 km²; dubina 5,6 m). U uvali Mir nalaze se turistički objekti. – Na tom su području pronađeni nalazi iz paleolitika te liburnski i rimski ostatci, a iz X. i XI. st. potječu ostatci starohrvatskih predromaničkih crkvica (Sv. Viktor, Sv. Ivan, Sv. Luka, Sv. Ante) i srednjovjekovnoga naselja. Na zapadnoj obali (Stivanjsko polje) nalazilo se u X. st. naselje Telagus po kojem je uvala dobila ime. Svjetionik na Veloj sestrici (Tajer) izgrađen je u XIX. st.
