struka(e): geografija, opća

Tatre (slovački i poljski Tatry), planinski masiv u Zapadnim Karpatima i najviši dio Karpata; dijeli se na Zapadne i Istočne Tatre, koje se pak dijele na Visoke Tatre i Belianske Tatre. Središnjim dijelom Visokih Tatra prolazi poljsko-slovačka granica; Slovačkoj pripada 3/4 površine Tatra. Visoke Tatre (najviši vrh Gerlachovský štít, 2655 m), koje se pružaju u luku prema sjeveru, građene su od granita, kristaličnih škriljevaca, mezozojskih pješčenjaka i vapnenaca. Na najvišim dijelovima Visokih Tatra razvijen je alpski reljef s tragovima pleistocenske glacijacije (cirkovi, mnoga glacijalna jezera). Šuma dopire do 1600 m. Glavna su središta ljetnog i zimskoga turizma Zakopane (Poljska), Štrbské Pleso, Starý Smokovec i Tatranská Lomnica (Slovačka). Najviši meteorološki opservatorij na Karpatima (Lomnický štít, 2632 m). Prema jugu Tatre se nastavljaju u Niske Tatre (Nízke Tatry), s najvišim vrhom Ďumbier (2043 m); građene su od granita i gnajsa, a u sjevernom i južnom dijelu i od vapnenaca i dolomita (mjestimično razvijen krš). Visoke i Niske Tatre razdvaja rijeka Váh. Nacionalni park na području Visokih Tatra u Slovačkoj obuhvaća 738,0 km² (osnovan 1949), a u Poljskoj 211,6 km² (osnovan 1954); nacionalni park u Niskim Tatrama zauzima 728,4 km² (osnovan 1978).

Citiranje:

Tatre. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 6.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/tatre>.