struka(e): likovne umjetnosti
ilustracija
TAPISERIJA, Cárcel de amor, Tournai, XV–XVI. st., Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt
ilustracija
TAPISERIJA, Jean Lurçat, Osvajanje svemira, iz serije Pjesma svijeta, 1957–65., Angers, Musée Jean Lurçat et de la tapisserie contemporaine
ilustracija
TAPISERIJA, Nicolas Bataille prema predlošku Hannequina iz Bruggea, Morska zvijer, iz serije Apokalipsa, oko 1380., Angers, Château d'Angers
ilustracija
TAPISERIJA, Pogled na Fontainebleau u mjesecu lipnju, iz serije Kraljevski dvorci, 1668–90., rad Kraljevske manufakture u Parizu

tapiserija (francuski tapisserie), tkanje izvedeno raznobojnom vunom ili svilom, rjeđe lanom ili pamukom, katkad uz dodatak zlatnih i srebrnih niti, na tkalačkom stanu tehnikom klȅčanja, najčešće s figuralnim, biljnim i ornamentalnim motivima. Velikih je dimenzija; prvotna joj je svrha bila prekriti zidove interijera i tako zaštititi od hladnoće, a s vremenom je postala izrazit predmet čiste dekoracije. Usporedno s podizanjem srednjovjekovnih burgova i kaštela, a od renesanse i dvoraca, potražnja za tapiserijama neprestano je rasla. Njima su se prekrivale zidne plohe, ali i kreveti, sjedala, vladarska prijestolja, vješale su se na prozore, vrata, oko kreveta. Tapiseriji su tehnički srodni neki ostatci antičkih tkanja, osobito koptskih (V–VII. st.). Početci izradbe tapiserija tematski su i likovnim izrazom povezani s monumentalnim romaničkim slikarstvom i s karolinškom minijaturom; među najstarijim sačuvanim primjercima su ulomci tapiserije iz sv. Gereona u Kölnu s početka XI. st. te monumentalna tapiserija iz Bayeuxa s kraja XI. st. Najpoznatija djela otkana su u francuskim (Pariz, prve tapiserije iz 1303., u XVII. st. najčuvenija je bila Manufacture royale des Gobelins osnovana 1662., Arras, prve iz 1313., Fontainebleau, Tours, Beauvais, Felletin i Aubusson) i flamanskim (Tournai, Oudenaarde i Bruxelles) atelijerima i manufakturama. Ostala važna središta proizvodnje tapiserija bila su u Italiji (Ferrara, Mantova, Rim i Firenca), Njemačkoj (München i Berlin), Engleskoj (Mortlake) i Španjolskoj (Madrid). Bitne su značajke tapiserije XIV. i XV. st. monumentalnost i jednostavnost kompozicije kod Francuza, a pretrpanost kod Flamanaca (Apokalipsa iz Angersa, po predlošku Hannequina iz Bruggea, 1373–79). Predloške na kartonu za tapiserije često su radili slikari (Rafael, Djela apostolska; Ch. Le Brun, Histoire du Roy). U XVIII. st. tapiserija se prilagođuje manjim prostorijama rokokoa, u XIX. st. u duhu akademskoga realizma kopiraju se slikarske kompozicije starih majstora, a tradicionalna je tehnika u slabljenju. Početkom XX. st. bilo je pokušaja obnove tapiserije povratkom čistoj dekorativnosti i prvotnim prirodnim bojama, ali bez većeg uspjeha. Nakon II. svjetskog rata velik broj umjetnika traži za tapiseriju nova rješenja, primjerena njezinu posebnomu značaju; u tom nastojanju zauzimaju prva mjesta francuski umjetnici J. Lurçat, H. Matisse, M. Gromaire. Suvremeni umjetnici izrađuju tapiserije uglavnom s apstraktnim uzorcima (P. Picasso) ili ambijentalne skulpture tapiserije (Claire Zeisler). U Hrvatskoj se tapiserija izrađuje od 1932. kada se u Zagrebu, u okviru Obrtne škole, ustrojio tekstilni odjel kojim je ravnala stručnjakinja za umjetničku obradbu tekstila Mira Kovačević-Ovčačik. U 1950-ima djelovala je radionica za tapiseriju na Akademiji primijenjene umjetnosti u Zagrebu (Branka Frangeš-Hegedušić), ali zbog kratkoće postojanja nije dala većih rezultata. Izradbom predložaka za tapiserije povremeno su se bavili i slikari (E. Kovačević, E. Tomašević, J. Bratanić, F. Kulmer, F. Šimunović, E. Murtić, I. Lacković Croata, I. Rabuzin i dr.). Međunarodni uspjeh tapiserijama u prostoru i ambijentalnim skulpturama-tapiserijama postigla je J. Buić. Autori školovani na tekstilnom odjelu Škole za primijenjenu umjetnost (Anita Šokčević-Tomljanović, Ivan Tomljanović, Maja Maček, Marika Danč-Roth i dr.) ili samouki (J. Tućan) tematski se kreću od povijesnih predložaka preko folklornih elemenata, zabilješki svakodnevnoga do maštovitih figuralnih i apstraktnih kreacija.

Citiranje:

tapiserija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 28.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/tapiserija>.