struka(e): suvremena povijest i politika

talibani (perz. ṭālibān: učenici), pripadnici radikalnoga islamističkoga pokreta koji su 1996–2001. vladali većim dijelom Afganistana. Pokret je nastao 1994. na području Kandahara, pod vodstvom mule Muhameda Omara. Pripadnici su uglavnom Paštuni, znatnim dijelom bivši polaznici medresa (talib je učenik, tj. student islama) u Afganistanu te u Pakistanu. Nakon osvojenja Kabula (26. IX. 1996) talibani su Afganistan proglasili emiratom (priznali su ga Pakistan, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati), te su uveli šerijat i provodili drastična kažnjavanja za njegovo nepoštivanje (zabranjeno je bilo školovanje djevojčica i žena, gledanje televizije, slušanje glazbe i dr.). Potkraj 1990-ih svoju su vlast nastojali proširiti na sjever Afganistana, progoneći Hazarijce, Tadžike i druge nepaštunske narode (Iran, Rusija i Uzbekistan pomagali su antitalibanske snage). Znatnim su se dijelom financirali od raširene proizvodnje i prodaje opijuma. S pojedinim zapadnim naftnim kompanijama te Pakistanom i Turkmenistanom dogovarali su gradnju plinovoda i naftovoda preko Afganistana. Od 1998. talibanski režim bio je pod pritiskom SAD-a zbog pomaganja terorističke skupine Al-Qaide, predvođene O. bin Ladenom, a od listopada 1999. bio je i pod ograničenim sankcijama UN-a (u kolovozu 1998. Al-Qaida je napala američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji, a SAD je potom raketama uništio nekoliko njezinih uporišta u Afganistanu). Međunarodne osude talibanskoga režima izazvalo je i njegovo zatiranje ljudskih prava (posebno žena i djece), razaranje školstva, afganistanske kulturne baštine i dr. Nakon što je Al-Qaida izvela teroristički napad u New Yorku i u blizini Washingtona (11. IX. 2001., s približno 3000 poginulih), slijedila je vojna intervencija SAD-a i saveznika u Afganistanu (u listopadu 2001) i rušenje talibanske vlasti. Nakon toga talibani se organiziraju u gerilu i poduzimaju bombaške napade, s uporištima u južnom dijelu Afganistana i dijelovima susjednog Pakistana. Uz vojne poduzimaju i terorističke akcije koje rezultiraju s više tisuća poginulih civila (2001–21). Jedna od žrtava talibanskog nasilja Yousafzai Malala dobitnica je Nobelove nagrade za mir (2014). Prvi talibanski vođa Muhamed Omar umro je 2013., a od 2016. pokret predvodi Mawlawi Hibatullah Akhundzada. U veljači 2020. talibani su sa SAD-om u Dohi (u Kataru) dogovorili prekid borbenih operacija i povlačenje američke vojske iz Afganistana. Ubrzanim američkim povlačenjem, od sredine 2021. preuzimaju vlast nad većim dijelom Afganistana, uključujući najvažnije gradove; 15. VIII. 2021. zauzimaju Kabul.

Citiranje:

talibani. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 28.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/talibani>.