struka(e): geografija, opća

Sudeti (češki i poljski Sudety, njemački Sudeten), planinski masiv na granici Češke i Poljske, malim dijelom i istočne Njemačke. Pružaju se od rijeke Labe na sjeverozapadu do Moravskih vrata na jugoistoku u duljini od 310 km. Sastoje se od niza paralelnih bila, građenih pretežno od granita i gnajsa; dijele se na više planinskih skupina (Lužické hory, Jizerské hory, Krkonoše, Orlické hory, Jeseníky). Na najvišoj planinskoj skupini (Krkonoše s vrhom Sněžka, 1602 m) nalaze se tragovi pleistocenske glacijacije. Sudeti su važno razvođe Baltičkoga, Sjevernog i Crnoga mora; izvorišno su područje rijeka Labe, Odre i Morave. Pristranci do 1300 m visine pokriveni su šumom. Ležišta ugljena, željezne, bakrene i niklene rude, kaolina, grafita. U podnožju je razvijena staklarska, tekstilna i drvna industrija. Znatnim dijelom Sudeti su važno rekreacijsko područje s nizom klimatskih lječilišta i toplica (pretežito u Poljskoj); zimski i ljetni turizam (skijaški tereni). Poljski i češki Krkonoški nacionalni park.

Citiranje:

Sudeti. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 21.12.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/sudeti>.