Stogodišnji rat, sukob između Francuske i Engleske, koji je s prekidima trajao od 1337. do 1453. Izbio je zbog spora oko nasljeđivanja franc. prijestolja, nakon izumrća izravne linije dinastije Kapetovića. Na franc. prijestolje pretendirala su dvojica potomaka franc. kralja Filipa IV. Lijepog, engl. kralj Eduard III., njegov unuk po majci, i Filip Valois (od 1328. vladao kao Filip VI.), njegov nećak po ocu. Englezi su htjeli sebi osigurati posjede koje su od XII. st. držali u zap. Francuskoj, od Normandije do Gaskonje. Na početku rata, iako institucionalno slabije organizirana od Engleske, koja je imala 4 mil. stanovnika, Francuska je sa 17 mil. stanovnika obuhvaćala mnogo veći teritorij. No nakon engl. pobjede pod Eduardom III. i njegovim sinom Eduardom (Crnim princem) kraj Crécyja 1346. i Poitiersa 1356. bio je sklopljen mir u Brétignyju 1360. Situacija se promijenila u korist Francuske uspješnim ratovanjem connétablea Bertranda du Guesclina između 1370. i 1378. Novi engl. uspjesi uslijedili su nakon iskrcavanja Henrika V. u Francusku (pobjeda kraj Azincourta 1415). Odlučan je obrat nastupio pojavom Ivane Orleanske (opsada Orléansa 1429), a završio protjerivanjem Engleza (1453), koji su uspjeli zadržati samo Calais. Tijekom rata u objema zemljama izbili su seljački ustanci, u Francuskoj jacquerie (žakerija, 1358), a u Engleskoj buna pod Watom Tylerom (1381). Za trajanja Stogodišnjega rata bili su upotrijebljeni barut i topovi te nova vatrena oružja. Iako nije bio novo oružje, prvi je put vrlo veliko značenje u tom ratu imao dugi luk, koji je Englezima dao taktičku prednost (Francuzi su upotrebljavali teški i nepraktični samostrel arbalest /arbaleta/). Nova oružja i nove taktike potkopali su stari sustav feud. vojski u kojima je glavninu činila teška konjica. Bile su uvedene prve stajaće vojske u zapadnoj i sr. Europi, društv. sastav vojski promijenio se pa u njima više nije prevladavala plemićka već plaćenička sastavnica. Zbog tih razloga, kao i zbog duga trajanja, taj se rat smatra jednim od najvažnijih u povijesti srednjovj. ratovanja.
