Splitsko ljeto, međunarodna glazbeno-scenska manifestacija koja obuhvaća dramski, operni, plesni i koncertni program. Uz Dubrovačke ljetne igre, najveći je, najstariji i najreprezentativniji nacionalni kazališni festival koji se održava u ambijentalnim prostorima. Utemeljen je 1954. i otvoren komičnom operom Ero s onoga svijeta J. Gotovca. Prvi naziv, Splitske ljetne priredbe, promijenjen je 1968. na prijedlog M. Foteza. God. 1954–64. organizator festivala bio je HNK u Splitu, potpomognut drugim gradskim kulturno-umjetničkim ustanovama, 1970–78. Dalmacijakoncert, a 1979. ulogu organizatora ponovno je preuzeo HNK. Festival se tradicionalno održava od sredine srpnja do sredine kolovoza u prostorima HNK-a u Splitu te na nizu splitskih kulturno-povijesnih lokaliteta (Peristil Dioklecijanove palače, Meštrovićev kaštelet, predvorje Galerije Meštrović, Carrarina poljana, podrumi Dioklecijanove palače, katedrala sv. Duje, Sustipan, Prokurative, splitski trgovi i dr.), a u novije doba u program Splitskoga ljeta uključuju se i druga dalmatinska mjesta (Trogir, Stari Grad, Supetar). U prvim festivalskim godinama osnovni nositelj programa bili su splitsko kazalište i Splitska filharmonija, a poslije se program proširio i obogatio sudjelovanjem uglednih kazališta i ansambala te kazališnih i glazbenih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva. Od 1984. dodjeljuje se nagrada za najbolja ostvarenja u dramskom i glazbenom programu. God. 1984–89. nagrada je nosila ime Marul, a od 1990. Judita. God. 2000. toj se nagradi pridružila i nagrada Peristil. Od 1958. u okviru Splitskoga ljeta značajno mjesto zauzimaju i likovne priredbe, slikarske, kiparske, fotografske, i one uže vezane uz kazališne izvedbe (scenografske i kostimografske), a u posebnom programu organiziraju se i poetski recitali, predstavljanja knjiga i sl. Festival njeguje i suradnju, odn. razmjenu predstava s Dubrovačkim ljetnim igrama. U povodu pedesete obljetnice Splitskoga ljeta tiskana je monografija Splitsko ljeto 1954.–2004.
