solna doma

solna doma, tip → dijapira, nastaje kada su naslage bogate različitim solima nestabilne jer su manje gustoće od naslaga koje ih okružuju. Solne naslage prodiru prema površini te uzdižu, a katkad i probijaju pokrovne slojeve. Solnu domu obilježava središnji klin ili čep, koji doseže i do 2 km u promjeru. Pri velikom tlaku debelih pokrovnih slojeva čep postaje plastičan i ponaša se poput magmatske intruzije, deformirajući pokrovne naslage debele i 5 do 10 km. Solne dome vrlo su značajne u postanku specifičnih naftnih ležišta, kada bokove (rubove) čepa dodiruju naslage zasićene naftom, a nepropusni čep omogućuje postanak prirodnoga naftnog spremnika. U podmorju Sjevernoga mora otkrivena su i iskorištavaju se mnogobrojna naftna ležišta kojima je postanak u vezi sa solnim domama.