Smolensk (Смоленск [smal’e'nsk]), grad u Smolenskoj oblasti Rusije i pristanište na gornjem toku Dnjepra; 326 863 st. (2010). Povijesna jezgra grada na lijevoj obali Dnjepra okružena je 1596–1602. gradskim utvrdama; tri crkve iz XII. st., Uspenski sabor (1677–1740), crkva Voznesenskoga manastira (1690), Troicki manastir s crkvom (1738–40) i dr. sakralne građevine iz XVIII. st. Industrija zrakoplova, strojeva, tekstila, pokućstva, električnih aparata, obradba dijamanata (nakit), proizvodnja mjernih instrumenata, industrijska preradba poljoprivrednih i stočarskih proizvoda. Zračna luka. – Prvi se put spominje 863. Bio je sjedište slav. plemena Kriviča koje je 882. osvojio kijevski knez Oleg Mudri. U IX. i X. st. bio je značajno trgovačko-obrtničko središte, od druge pol. XII. st. utvrđeno sjedište istoimene samostalne kneževine koju su 1237. osvojili Mongoli, a njezina kneza prisilili na vazalni odnos. Od 1404. u sastavu je Velike Kneževine Litve. God. 1514. osvojio ga je moskovski veliki knez Vasilij III. Ivanovič, a snažno utvrdio Boris Godunov. U »doba velike smutnje« osvojili su ga 1611. Poljaci, pod čijom je vlašću ostao sve do 1654. kada ga je osvojio ruski car Aleksej I. Mihajlovič. Za Napoleonova pohoda na Rusiju kraj Smolenska se vodila bitka 16. i 17. VIII. 1812. u kojoj su francuske postrojbe porazile rusku vojsku, a grad zapalile. U XIX. st. bio je sjedište istoimene gubernije. Teško stradao u borbama sovjetskih i njemačkih postrojba za II. svjetskog rata (tzv. Smolenska bitka, 10. VII. – 10. IX. 1941). Oslobodile su ga sovjetske postrojbe 1943.
