smjer, dio opisa položaja, gibanja ili vektorske fizikalne veličine koji ne ovisi o prostornoj udaljenosti, a određuje se u odnosu na referentnu točku ili referentni sustav. Smjer vektora određen je pravcem na kojem vektor leži i orijentacijom od hvatišta do završne točke. Na jednom pravcu i na paralelnim pravcima vektori mogu imati dva suprotna smjera. Smjer položaja geometrijskog objekta ili tijela, čestice ili materijalne točke jest pravac orijentiran od referentne točke prema tom objektu, npr. naprijed, natrag, lijevo, desno. Smjer gibanja orijentiran je od ranijeg položaja objekta prema kasnijemu. Na jednom pravcu mogu biti dva smjera gibanja (npr. slijeva nadesno ili zdesna nalijevo). Smjer vrtnje opisuje se usporedbom s gibanjem satnih kazaljki, može biti u smjeru gibanja satnih kazaljki i u suprotnom smjeru. Smjer brzine i smjer ubrzanja jednaki su smjeru pomaka u trenutku vremena. Smjer sile je smjer u kojem neki izvor sile (tijelo ili fizikalno polje) djeluje, npr. smjer gravitacijske sile Zemlje je prema središtu Zemlje, smjer električne sile jednak je smjeru gibanja nosilaca pozitivnoga električnoga naboja u električnom polju a smjer magnetske sile okomit je na smjer gibanja nosilaca električnoga naboja u magnetskom polju. Smjer električne struje suprotan je smjeru gibanja nosilaca negativnih električnih naboja. Smjer vjetra suprotan je smjeru gibanja čestica zraka, tj. orijentiran je prema strani svijeta s koje puše vjetar, smjer morskih valova orijentiran je prema strani svijeta s koje pristižu valovi.
