struka(e): povijest, opća

šljahta (polj. szlachta < staronjem. slahta: rod, koljeno), naziv za polj. plemstvo (također i za lit. plemstvo nakon stvaranja realne unije Poljske i Litve 1569). Šljahta se sastojala od više kategorija plemstva, od najkrupnijih do osiromašenih koji su živjeli poput običnih građana. Počevši od sred. XV. st. plemstvo je stalno od kralja dobivalo nove povlastice, od 1493. redovito se sastajao Sejm članovi kojega su bili najveći velikaši i predstavnici ostaloga plemstva, a od 1505. kralj je za svaki zakon morao dobiti suglasnost Sejma. Time je uspostavljen polit. sustav (Rzeczpospolita) u kojem je šljahta postupno sve više širila utjecaj pa je od 1572. izborila pravo da bira kralja (u izboru je mogao sudjelovati svaki plemić), a 1652. svaki je član Sejma dobio pravo na liberum veto, kojim je mogao osujetiti svaki zakonski prijedlog. Šljahta je tada u potpunosti upravljala državom, ali se potkraj XVII. st. njezin sustav vlasti počeo raspadati, postavši gl. uzrok propasti polj. države u drugoj pol. XVIII. st.

Citiranje:

šljahta. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 25.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/sljahta>.