Skiti (grčki Σϰύϑαι, Skýthai, latinski Scythae), iranska nomadska plemena naseljena oko 700. pr. Kr. u ukrajinskim i južnoruskim stepama između Dnjestra i Aralskoga jezera. Za Grke i Rimljane, u različito doba, pojam Skitija označivao je šira ili uža područja, katkad čak i cijelu unutrašnju Aziju, a u Europi teritorij sve do Baltika i Labe. Početke skitske povijesti obilježio je sukob s Kimerijcima, koje su potisnuli iz krajeva sjeverno od Crnoga mora, i njihov prodor u Malu Aziju. Sedamdesetih god. VII. st. pr. Kr. Skiti su zauzeli Mediju, Siriju, Palestinu i zavladali Bliskim istokom, ali su ih poč. VI. st. odatle potisnuli Medijci. God. 513. pr. Kr. perzijski kralj Darije I. poduzeo je protiv njih neuspjeli vojni pohod. Šireći se prema jugoistoku Sarmati su potiskivali Skite i zavladali većim dijelom Skitije. U IV. st. pr. Kr. Skitija je obuhvaćala Krim, južnu Ukrajinu, krajeve do Dunava i Traciju. Kada je Makedonija počela zauzimati Traciju, sukobila se sa Skitima, te ih je Filip II. teško porazio 339. pr. Kr. Posljednja veća državna formacija Skita nalazila se na Krimu; njezini su vladari pljačkali grčke gradove na Crnome moru, a Skilur (čija je prijestolnica bila Neapolis) kovao je oko 110. pr. Kr. u Olbiji svoj novac. Nakon toga Skiti su se održali do seobe naroda samo u manjim izoliranim skupinama.
Likovne umjetnosti. Predmeti skitskoga umjetničkoga obrta potječu pretežito iz bogatih grobova, kurgana plemenskih dostojanstvenika (Čortomlyk i Kul’- Oba u Ukrajini; Kuban u južnoj Rusiji, Pazirik u Sibiru; Zöldhalompuszta u Madžarskoj; Witaszkowo u Poljskoj). To su ponajviše predmeti od bronce, zlata i srebra (oružje, dijelovi konjske opreme, nakit, stolno posuđe, kultni predmeti i dr.) u kojima prevladavaju stilizirani zoomorfni motivi (jelen, konj, tigar, ptice, najrazličitije fantastične životinje i dr.) te prizori iz svakodnevnoga života Skita. Skitska se umjetnost uklapa u krug stepske umjetnosti, svoj je vrhunac dosegnula između 600. i 300. god. pr. Kr., a predstavlja originalno povezivanje grčkog, asirskog i kineskog umjetničkog izraza, kao i elemenata iz ranijih kultura brončanog i željeznoga doba. Skitska je umjetnost znatno utjecala na umjetnost onih naroda koji su u potonjim razdobljima živjeli u Rusiji (Sarmati, Goti) i Panonskoj nizini, a njezini motivi i utjecaji vidljivi su u keltskoj (osobito latenskoj kulturi), irskoj, ranosrednjovjekovnoj i vikinškoj umjetnosti.
