signal (prema kasnolat. signalis: koji označava, bilježi).
1. Fizikalna predodžba informacije. Signali se danas susreću u mnogim područjima, npr. u prometu, elektrotehnici, mehanici, akustici, informatici, računalstvu, biologiji, a mogu biti vidni (optički), zvučni (akustički), električni ili u nekom drugom obliku. Vidni signali oslikane su ili oblikovane ploče, tijela različita oblika, boje i položaja, sprave s jednobojnim, višebojnim ili specijalnim svjetiljkama, zastavice različitih oblika i boja, različiti položaji i pokreti dijelova tijela (ruku, nogu), pa dim, vatra i vatrometna sredstva itd. Zvučni signali različiti su zvukovi proizvedeni npr. zvonom, zviždaljkom, rogom, trubom, bubnjem, sirenom itd.
Električni signali promjene su električne veličina (struje, napona) s pomoću kojih se prenosi neka informacija, koja je izvorno bila u nekom drugom, neelektričnom obliku (npr. slika, zvuk, znakovi). Oni mogu biti kontinuirani ili diskretni; kontinuirani električni signali najčešće su analogni, a diskretni su uglavnom digitalni. Električni signali danas su, kao najprikladniji oblik za prikazivanje, prijenos, obradbu ili pohranu, temeljni nosioci informacija. Za razliku od vidnih i zvučnih signala, daljina prijenosa nije im ograničena, pa se mogu rabiti za izravno ili za daljinsko primanje i davanje informacija. Dispečerski i daljinski signali obično su povezani s daljinskim upravljanjem. U elektroničkim komunikacijskim sustavima susreću se informacijski signali, modulirani signali i različiti pomoćni signali, npr. prijenosni signali za modulaciju.
Praktična primjena električnog signala vrlo je velika. Uređaji za dojavu kvarova javljaju neispravnosti na uređajima i strojevima, npr. nedopušteni porast tlaka, topline ili brzine, neispravnu razinu tekućine, prestanak podmazivanja ili hlađenja, neispravnost napajanja. Osim toga, signalno-sigurnosni uređaji omogućuju i upravljanje radom nekoga složenog sustava. Uređaji za dojavu požara obavješćuju o požaru u nadziranom prostoru. Automatski vatrodojavni sustavi osjetljivi su na nagli porast temperature ili na pojavu dima i upućuju na prostor gdje se pojavio požar. Rudarski signalno-sigurnosni uređaji služe za povećanje sigurnosti rada u rudnicima te za dojavu upozorenja i opasnosti, npr. od nakupljanja opasnih plinova. Uređaji za zaštitu u bankama, muzejima, galerijama slika i dr. signaliziraju, npr. prekidom snopa infracrvenoga zračenja, nedopušteno prilaženje ljudi, dodir i pomicanje predmeta. Uz njih su često i uređaji koji po primitku signala zatvaraju vrata prostorije ili cijele zgrade. Primjenjuju se i kontakti na vratima i prozorima, ili na namještaju, npr. iza slika. Dojavnici šumova s osjetljivim mikrofonima pri pojavi šuma uključuju preko pojačala zvučnik i daju uzbunu.
2. U prometu → prometni signali
3. U geodeziji → geodetski signal
4. U lingvistici i semiotici, naziv za posebnu vrstu znaka u kojem je veza izraza i sadržaja konvencionalizirana pa se signal razumijeva spontano. Njemački lingvist K. Bühler (Teorija jezika, 1934) odredio je signal kao znak usmjeren na reakciju slušatelja. Američki filozof Ch. S. Peirce u svojoj tipologiji jezičnih znakova smjestio je signal u skupinu indeksa. Iako izaziva spontan odgovor, signal je zbog svoje intencionalnosti jednoznačniji i konvencionalniji od indeksa pa zato ovisniji o zajednici koja ga rabi. É. Benveniste suprotstavio je signal, kao senzornomotorički fenomen, simbolu kao reprezentacijskomu fenomenu ljudske aktivnosti (Problemi opće lingvistike, 1956).
